This translation may not reflect the changes made since 2015-04-13 in the English original.

You should take a look at those changes. Please see the Translations README for information on maintaining translations of this article.

Prodaja slobodnog softvera

Dostupna su i razmatranja ideja o prodajnim iznimkama u licencama slobodnog softvera, poput GNU GPL-a.

Mnogi vjeruju da je duh Projekta GNU nenaplaćivanje distribuiranja kopija softvera, ili da bi se distribuiranje trebalo naplatiti što je manje moguće— tek toliko da se pokriju troškovi. Ovo je pogrešno shvaćanje.

Upravo suprotno, ohrabrujemo ljude koji ponovno distribuiraju slobodan softver da naplate koliko god žele ili mogu. Ako vam se ovo čini iznenađujućim, molim vas, čitajte dalje.

Riječ “slobodan” u engleskom jeziku ima dva istovrijedna općenita značenja; može upućivati ili na slobodu ili na cijenu. Kada govorimo o “slobodnom softveru”, govorimo o slobodi, ne o cijeni. (Mislite o “slobodi govora”, ne “ o besplatnom pivu”.) Ovo znači da je korisnik slobodan pokrenuti program, izmijeniti program i ponovno distribuirati program sa ili bez izmjena.

Slobodni programi su ponekad distribuirani besplatno, a ponekad za znatnu cijenu. Često je isti program dostupan na oba načina na različitim mjestima. Program je slobodan neovisno o cijeni, zato jer korisnici pri korištenju imaju slobodu.

Neslobodni programi se obično prodaju za visoku cijenu, ali ponekad će vam prodavaonica dati kopiju bez naplate. To ne čini taj program slobodnim softverom. S cijenom ili bez, program je neslobodan jer korisnici nemaju slobodu.

Kako slobodan softver nije stvar cijene, niska cijena ne čini softver slobodnim, ili čak bliže slobodnim. Dakle, ako ponovno distribuirate kopije slobodnog softvera, možete naplatiti znatnu svotu i zaraditi nešto novca. Ponovna distribucija slobodnog softvera je dobra i legitimna aktivnost; ako to već radite, što ne biste i zaradili time?

Slobodan softver je projekt zajednice, i svatko tko ovisi o njemu bi trebao tražiti načine da doprinese izgradnji zajednice. Distributeri bi mogli ovo činiti dajući dio dobiti projektima razvoja slobodnog softvera ili Zakladi za slobodan softver. Na taj način možete unaprijediti svijet slobodnog softvera.

Distribuiranje slobodnog softvera je prilika da se financira razvoj. Nemojte je propustiti!

Da bi se donirao novac - mora postojati višak. Ako imate premalu proviziju, nećete imati višak za donaciju razvoju softvera.

Hoće li će viša distribucijska cijena oštetiti neke korisnike?

Ljudi se ponekada brinu da će visoka distribucijska provizija staviti slobodni softver izvan dosega korisnicima koji nemaju mnogo novaca. U svijetu vlasničkog softvera, visoka cijena radi upravo to— ali slobodni softver je drugačiji.

Razlika je u tome što slobodan softver ima prirodnu tendenciju da se širi, i postoje mnogi načini da se dobavi.

Škrti softveraši ne prezaju od ničega kako bi vas zaustavili u pokretanju vlasničkog programa bez plaćanja standardne cijene. Visoka cijena otežava nekim korisnicima upotrebu programa.

U svijetu slobodnog softvera, korisnici ne moraju platiti proviziju distribucije kako bi koristili softver. Oni mogu kopirati program od prijatelja koji ima kopiju, ili uz pomoć prijatelja koji ima pristup mreži. Ili se nekoliko korisnika može udružiti, podijeliti cijenu jednog CD-ROM-a, i tada svaki redom instalirati softver. Visoka cijena CD-ROM-a nije velika prepreka kada je softver slobodan.

Hoće li će viša distribucijska cijena odvratiti ljude od korištenja slobodnog softvera?

Još jedna česta briga je ona za popularnost slobodnog softvera. Ljudi misle da će visoka cijena distribucije reducirati broj korisnika, ili da će niska cijena svom prilikom privući korisnike.

To je istina za vlasnički softver— ali slobodan softver je drugačiji. Uz toliko načina nabavke kopije, cijena usluge distribucije ima manji efekt na popularnost.

Dugoročno gledano, broj korisnika slobodnog softvera je određen uglavnom količinom posla koji slobodan softver može odraditi, i koliko je softver lagan za korištenje. Mnogi korisnici ne stavljaju slobodu kao svoj prioritet; oni će možda nastaviti koristiti vlasnički softver ako slobodan softver ne može napraviti sve poslove koje oni žele odraditi. Dakle, ako želimo povećati broj korisnika na duže staze, trebamo iznad svega razviti više slobodnog softvera.

Najdirektniji način da se to napravi je da sami pišete potrebni slobodan softver ili priručnike. Ali ako distribuirate radije nego što pišete, najbolji način na koji možete pomoći je sakupljanjem novčanih sredstava kako bi drugi mogli pisati slobodan softver i priručnike.

Termin “prodavanje softvera” može isto biti zbunjujući.

Strogo govoreći, “prodavanje” znači razmjena robe za novac. Prodavanje kopije slobodnog programa je legitimno, i mi to ohrabrujemo.

Međutim, kada ljudi razmišljaju o “prodaji softvera”, obično zamišljaju način na koji većina kompanija to prakticira: radeći softver vlasničkim radije nego slobodnim.

Dakle, osim ako budete pažljivo objasnili razlike kao što su prikazane u ovom članku, predlažemo da je bolje izbjegavati korištenje termina “prodavanje softvera” i umjesto toga izabrati neku drugu formulaciju. Na primjer, možete reći “distribuiranje slobodnog softvera za proviziju”—formulacija koja je nedvosmislena.

Visoka ili niska provizija i GNU GPL

Osim jedne posebne situacije, opća javna licenca GNU (GNU GPL) ne postavlja zahtjeve o visini naplate distribuiranja kopije slobodnog softvera. Možete ne naplatiti, možete naplatiti lipu, kunu ili milijardu kuna. To ostaje na vama i na tržištu, prema tome, nemojte se nama žaliti ako nitko ne želi platiti milijardu kuna za kopiju.

Jedina iznimka je slučaj gdje su binarne datoteke distribuirane bez odgovarajućeg potpunog izvornog koda. Oni koji to rade su prema GNU GPL-u obvezni pružiti izvorni kod na naknadni zahtjev. Bez ograničenja na proviziju za izvorni kod, oni bi bili mogućnosti staviti proviziju toliko visoku da ju nitko ne bi mogao platiti—kao što je milijarda kuna—i tako se praviti da su objavili izvorni kod, dok ga zapravo sakrivaju. Dakle, u tom slučaju moramo ograničiti proviziju za izvorni kod kako bismo osigurali slobodu korisnika. No, u uobičajenim situacijama ne postoji takvo opravdanje za ograničavanje distribucijskih provizija, pa ih ni ne ograničavamo.

Ponekad tvrtke čije aktivnosti prelaze crtu koju je GNU GPL postavio mole za dopuštenje, govoreći da “neće naplatiti GNU softver” ili nešto tomu slično. Ne prihvaćamo takve zamolbe. Slobodan softver se tiče slobode, i provedba GPL-a je obrana slobode. Kada štitimo korisničke slobode, ne obraćamo pažnju na sporedne stvari kao što je visina naplate distribucijske provizije. Sloboda je pitanje, cijelo pitanje i jedino pitanje.