English [en]   català [ca]   español [es]   français [fr]   hrvatski [hr]   italiano [it]   polski [pl]   русский [ru]  

Meet the GNU contributors in person at the GNU Hackers' Meeting!

The 8th GNU Hackers' Meeting takes place in Munich, Germany from 15–17 August 2014. It spans three days, and comprises talks about new GNU programs, status of the GNU system and news from the free software community.

Register now to secure your place.

Ovo je prijevod izvorne stranice na engleskom.

Zajednica slobodnog softvera nakon 20 godina:
Velik, ali nepotpun uspjeh. Što sada?

napisao Richard Stallman

5. siječnja 1984. godine, prije dvadeset godina, napustio sam svoj posao na MIT-u kako bih počeo razvijati slobodan operacijski sustav, GNU. Premda nikada nismo objavili dovršen sustav GNU prikladan za upotrebu u proizvodnom okruženju, inačicu sustava GNU danas koriste deseci milijuna ljudi koji većinom nisu svjesni da je tome tako. Slobodan softver ne znači i “besplatan”; to znači da su korisnici slobodni pokretati program, proučavati izvorni kod, mijenjati ga i dalje distribuirati s izmjenama ili bez njih, besplatno ili uz naknadu.

Nadao sam se da bi slobodan operacijski sustav otvorio put kojim bismo zauvijek pobjegli od podjarmljujućeg sustava kakav je vlasnički softver. Doživio sam ružnoću načina života kojeg neslobodan softver nameće svojim korisnicima te sam odlučio pobjeći od njega i drugima utrti put za bijeg.

Neslobodan softver donosi sa sobom protudruštveni sustav koji zabranjuje suradnju i zajednicu. Uglavnom niste u mogućnosti vidjeti izvorni kod; ne možete vidjeti kakve ružne trikove ili glupe pogreške može sadržavati. Ako vam se ne sviđa, niste ga u mogućnosti izmijeniti. Najgore od svega, zabranjeno vam ga je dijeliti s bilo kim drugim. Zabraniti dijeljenje softvera znači presjeći veze s društvom.

Danas imamo veliku zajednicu korisnika koji upotrebljavaju GNU, Linux i drugi slobodan softver. Tisuće ljudi željelo bi to proširiti i prihvatili su za cilj uvjeriti još računalnih korisnika da “koriste slobodan softver”. No, što znači “koristiti slobodan softver”? Znači li to bijeg od vlasničkog softvera ili samo instaliranje slobodnog softvera uz njega? Ciljamo li uvesti ljude u slobodu ili ih samo upoznati s našim kodom? Drugim riječima, radimo li za slobodu ili smo taj cilj zamijenili plitkim ciljem postizanja popularnosti?

Lako nam prijeđe u naviku previdjeti ovu razliku jer je u mnogim uobičajenim situacijama niti nema. Kada pokušavate uvjeriti osobu da isproba slobodan program ili da instalira operacijski sustav GNU/Linux, i jedan i drugi cilj doveli bi do istog praktičnog rezultata. Međutim, u drugim situacijama ova dva cilja izazivaju vrlo različita djelovanja.

Na primjer, što reći kada neslobodan pogonski program za video Invidious, neslobodna baza podataka Prophecy ili neslobodan interpreter i biblioteke jezika Indonesia bude objavljen u inačici koja se može pokrenuti na GNU/Linuxu? Hoćemo li zahvaliti razvijateljima na toj “podršci” za naš sustav ili ćemo promatrati ovaj neslobodan program kao i svaki drugi—kao privlačnu napast, iskušenje da prihvatimo lance , problem koji je potrebno riješiti?

Ako vam je cilj povećanje popularnost određenog slobodnog softvera, ako želite uvjeriti više ljudi da koriste neke slobodne programe neko vrijeme, mogli biste pomisliti da su ti neslobodni programi korisni doprinosi tom cilju. Teško je pobiti tvrdnju da njihova dostupnost pomaže učiniti GNU/Linux popularnijim. Ako je široko rasprostranjeno korištenje GNU-a ili Linuxa krajnji cilj naše zajednice, logički je da bismo trebali pozdravljati sve aplikacije koje se na njemu pokreću, bile one slobodne ili ne.

No ako je naš cilj sloboda, to onda sve mijenja. Korisnici ne mogu biti slobodni sve dok koriste neki neslobodan program. Kako bismo oslobodili građane kiberprostora, moramo zamijeniti te neslobodne programe, a ne ih prihvatiti. Oni nisu doprinos zajednici, oni su iskušenja kako bismo se pomirili sa stalnom neslobodom.

Dvije su uobičajene motivacije za razvoj slobodnog programa. Jedna je ta što ne postoji program koji bi radio određen posao. Nažalost, prihvaćanje korištenja neslobodnog programa otklanja tu motivaciju. Druga je želja da se bude slobodan, što motivira ljude da pišu slobodne zamjene za neslobodne programe. U ovakvim slučajevima, motivacija je jedino što može pomoći. Jednostavnim korištenjem nove i nedovršene slobodne zamjene neslobodnog programa, prije nego što se u tehničkom pogledu može mjeriti s neslobodnim uzorom, možete pomoći potaknuti slobodne razvijatelje da ustraju sve dok zamjena ne postane bolja od svojeg uzora.

Ti neslobodni programi nisu jednostavni. Razvijanje slobodnih zamjena za njih bit će velik posao; mogao bi potrajati godinama. Posao može zahtijevati pomoć budućih hakera, današnjih mladih ljudi, ljudi koje tek treba nadahnuti da se pridruže radu na slobodnom softveru. Što danas možemo učiniti kako bismo pomogli uvjeriti druge ljude, u budućnosti, da održe neophodnu odlučnost i ustrajnost da dovrše ovaj posao

Najučinkovitiji način da ojačamo našu zajednicu za budućnost jest širenje shvaćanja vrijednosti slobode—poučiti još više ljudi da prepoznaju moralnu neprihvatljivost neslobodnog softvera. Ljudi koji cijene slobodu su, dugoročno, njena najbolja i ključna obrana


Izvorno objavljeno na Newsforgeu.

[Logo FSF-a]“Naša misija je očuvanje, zaštita i promicanje slobode korištenja, proučavanja, kopiranja, mijenjanja i redistribuiranja računalnog softvera, te obrana prava korisnika slobodnog softvera.”

Zaklada za slobodan softver (Free Software Foundation) je glavni organizacijski pokrovitelj operativnog sustava GNU. Podržite GNU i FSF kupnjom priručnika i opreme, pridruživanjem FSF-u kao vanredan član ili donacijom, direktno FSF-u ili preko Flattr.

natrag na vrh