English [en]   français [fr]   hrvatski [hr]  

Meet the GNU contributors in person at the GNU Hackers' Meeting!

The 8th GNU Hackers' Meeting takes place in Munich, Germany from 15–17 August 2014. It spans three days, and comprises talks about new GNU programs, status of the GNU system and news from the free software community.

Register now to secure your place.

Ovo je prijevod izvorne stranice na engleskom.

This translation may not reflect the changes made since 2013-11-20 in the English original. You should take a look at those changes. Please see the Translations README for information on maintaining translations of this article.

Uobličavanje razvoja suradničke IKT i inicijative za globalni napredak

napisao Robert J. Chassell

[S prezentacije održane na drugoj Konferenciji o globalnom znanju
u Kuala Lumpuru u Maleziji 7. ožujka 2000.]

Naslov ove prezentacije je ‘Uobličavanje razvoja suradničke IKT i inicijative za globalni napredak’ a teme ove konferencije su ‘pristup’, ‘osnaživanje’ i ‘upravljanje’.

Ono što želim danas učiniti je odabrati jednu tehnologiju i govoriti o načinu na koji smo oblikovali tu tehnologiju da bismo je učinili pristupačnom i osnažujućom, kako smo je smjestili u ekonomski i institucionalni okvir koji potiče ljude da surađuju i kako koristiti tu tehnologiju u svrhu boljeg upravljanja.

Ta tehnologija je softver. Oblikovanje je povezano s licenčnim uvjetima ugovora o autorskim pravima —njihovim pravnim i institucionalnim okvirom.

Kao osnivač Zaklade za slobodan softver, šesnaest godina sam radio na pravnom i institucionalnom okviru kojim se služimo pri korištenju i razvijanju softvera. Rezultat tih napora je GNU/Linux, cjelovit softverski sustav.

IKT, informacijsko-komunikacijska tehnologija, sastoji se od hardvera i softvera. Ovdje govorim samo o softveru, no nadam se da naše iskustvo možemo proširiti s ove i na druge tehnologije.

Kada govorim o softveru, govorim i o programima koji pokreću računalo, to jest, operacijskom sustavu, i o aplikacijama, kao što je program za elektroničku poštu i drugu komunikaciju, tablični kalkulator, elektronička trgovina, alati za pisanje, slanje i primanje fakseva, izrada web stranica, projektiranje, istraživanje, matematički izračuni, modeliranje, obrada slika i umrežavanje.

Posljednjih nekoliko godina cijene računala i telekomunikacijskog hardvera toliko su pale da ih mnogo više ljudi koristi. Zaista, organizatori naše konferencije procjenjuju da čak svaki trideseti čovjek na svijetu ima računalni pristup mrežnim telekomunikacijama.

Iako je jedan od trideset još uvijek mali dio svjetske populacije, ova tehnologija je popularna, u porastu i postaje sve važnija u našem svakodnevnom životu. Usto, očekujemo da će cijene računala i telekomunikacija nastaviti padati barem još jednu generaciju, tako da će mnogi koji trenutno nemaju dovoljno resursa na kraju ipak uživati tu pogodnost.

Kao i bilo koja tehnologija, softver može biti upotrijebljen na dobar ili loš način.

U ovom trenutku imamo oboje. S loše strane, imamo strojeve koji se nepotrebno ruše, elektroničke poruke koje rasipaju novac primatelja, sustave ranjive jednostavnim virusima i programe koji rade samo dio onoga što želite.

Ključ dobre upotrebe softvera je osiguravanje slobode. U softveru, to dovodi do suradnje, nižih cijena, pouzdanosti, učinkovitosti, sigurnosti i do manjeg broja prepreka pristupu i korištenju.

Da bi dobro koristili softversku tehnologiju ljudi moraju imati zakonsko pravo da kopiraju, proučavaju, mijenjaju i ponovo distribuiraju. Sve drugo proistječe iz ovoga.

Softver GNU/Linux daje ljudima ta prava. Od toga imaju koristi programeri i, što je još važnije, ljudi koji nisu programeri.

Na primjer, ljudi u području s lošom ili nikakvom telefonskom uslugom mogu za komuniciranje koristiti robustan paket zvan UUCP. Nedavno sam čitao o grupi Oxfam koja je to učinila.

Ljudi sa starijim strojevima, čak i s vrlo starim čipovima 80386, mogu pokretati efikasne programe koji čine jednako koliko i programi koji zahtijevaju suvremene čipove Pentium i skupu memoriju. Te strojeve mogu koristiti kao poslužitelje web stranica i kao routere — za komunikacijsku infrastrukturu.

Ljudi sa samo jednim računalom mogu na njega priključiti jedan ili dva dodatna terminala i osigurati dva ili tri radna mjesta umjesto jednog, uz vrlo mali dodatan trošak. To sam i sam učinio: prijatelj mi je došao u posjetu i obojica smo htjeli raditi na mojem računalu istovremeno. Slanje elektroničke pošte, pregledavanje web stranica, pisanje, daljinska administracija sustava: sve smo to činili istovremeno.

Društvena grupa ili poduzeće može postaviti vlastitu listu e-pošte ili forum, privatne ili javne. Programska oprema za skupni rad je tu. Dvoje ili više ljudi može na jednom dokumentu raditi istovremeno, čak i kada su u različitim državama. Posljednji puta kada sam to učinio radio sam s kolegom s druge strane Atlantskog oceana.

Kojim pismom želite pisati? Hindskim, kineskim, tajlandskim? Moguće je sa svima njima i to u istom prozoru s engleskim ili ćiriličnim.

Pojedinci ili grupe mogu postaviti vlastite web stranice. Izdavač može napraviti prijelom vlastitih knjiga. Računovođa može analizirati budžet. Slijepi ljudi mogu slušati tekst kojeg im čita računalo.

Možete se zabavljati birajući između više grafičkih korisničkih sučelja – nekog kitnjastog, nekog drugog koje izgleda i ponaša se slično sučelju Microsoft Windowsa ili nekog trećeg koje je jednostavno i praktično.

Osim glasovnog čitača za slijepe osobe, koji zahtijeva zvučni podsustav kojeg nikada nisam instalirao na svoj stroj, sve aplikacije koje sam upravo spomenuo pokreću se na mojem kućnom računalu, a ljudi koje poznajem instalirali su zvučni podsustav pa imaju i zvuk.

Sve ove aplikacije došle su na CD-ROM-u kojeg sam, uzgred, dobio besplatno. Također sam i platio CD-ove s različitom inačicom softvera — ponekad je pogodnije nešto jednostavno kupiti. Usto, ukoliko posjedujete brzu vezu na internet, možete lako preuzeti softver, plaćajući samo troškove veze na internet.

Ovo bogatstvo softvera dostupno je i može se koristiti bilo gdje u svijetu.

Vratimo se pitanju kako je ova tehnologija uobličena: ključ je, kao što sam rekao, sloboda, zakonsko pravo kopiranja, proučavanja, mijenjanja i ponovnog distribuiranja softvera.

Posebno pravno sredstvo koje smo koristili kako bismo stvorili ove slobode i posljedične dobrobiti je posebno formulirana licenca za zaštitu autorskog prava, Opća javna licenca GNU.

Ova licenca daje vam više prava od obične licence za zaštitu autorskih prava i više prava od mnogih drugih vrsta softverskih licenci. U biti, zabranjuje vam da zabranjujete. Dozvoljava vam da činite sve ostalo.

Nabrojit ću ta prava: kopiranje, proučavanje, mijenjanje i ponovno distribuiranje.

Prvo, pravo kopiranja.

Ne posjeduje mnogo ljudi tvornicu koja bi im omogućila kopiranje automobila. Doista, kopirati automobil toliko je teško da za to koristimo drugu riječ, kažemo ‘proizvodnja’ automobila. Usto, u svijetu nema mnogo proizvođača automobila. Daleko manje od svakog tridesetog čovjeka posjeduje ili mu je dostupna tvornica automobila.

No svatko s računalom posjeduje tvornicu softvera, uređaj za proizvodnju softvera, to jest, za izradu novih kopija. Zato jer je kopiranje softvera tako jednostavno, ne koristimo riječ ‘proizvodnja’; obično čak ni ne razmišljamo o tome kao o nekoj vrsti proizvodnje, ali to jest proizvodnja.

Pravo kopiranja softvera je pravo korištenja vlastitih sredstava za proizvodnju. Milijuni ljudi, nekoliko postotaka svjetske populacije, posjeduju ova sredstva za proizvodnju.

Naravno, postoje napori da vam se oduzmu vaša prava da koristite vlastitu imovinu kao tvornicu.

Drugo, pravo proučavanja. Ovo je pravo od male izravne koristi ljudima koji nisu programeri. To je kao pravo odvjetnika da čita pravne udžbenike. Ako niste odvjetnik, vjerojatno želite izbjeći takve knjige.

Međutim, ovo pravo proučavanja ima više implikacija, kako za one koji programiraju, tako i za sve ostale.

Pravo proučavanja znači da ljudi u mjestima kao što je Meksiko, Indija ili Malezija mogu proučavati isti kod kojeg koriste ljudi u Europi ili Sjedinjenim državama. To znači da ovim ljudima nije onemogućeno učiti o načinu na koji su drugi postigli uspjeh.

Imajte na umu da mnogi programeri rade pod ograničenjima koja im zabranjuju vidjeti tuđi kod. Umjesto da sjednu na ramena onih koji su to već prošli, što je najbolji način za gledanje ispred sebe i napredovanje, bačeni su u blato. Pravo proučavanja je pravo gledanja ispred sebe, napredovanja, sjedeći na ramenima divova.

Štoviše, pravo proučavanja znači da i sam softver mora biti dostupan u takvom obliku da ga ljudi mogu čitati.

Softver dolazi u dva oblika, jednom koji je čitljiv samo računalima i drugom koji je čitljiv ljudima. Oblik čitljiv računalima je ono što računalo pokreće. Ovaj je oblik nazvan binarnim ili izvršnim. Oblik čitljiv ljudima nazvan je izvornim kodom. To je ono što programer stvara, a prevodi se drugim računalnim programom u binarni ili izvršni oblik.

Sljedeće pravo, pravo mijenjanja, je pravo na ispravljanje grešaka ili na unapređivanje programa. Za većinu ljudi to znači vaše pravo ili pravo vaše organizacije da platite nekoga tko će za vas obaviti posao, na isti način kao što platite automehaničaru da vam popravi automobil ili graditelju da vam proširi kuću.

Mijenjanje je korisno. Razvijatelji aplikacija ne mogu zamisliti sve načine na koji će netko koristiti njihov softver. Razvijatelji ne mogu predvidjeti nove zahtjeve koji će biti postavljeni pred njihov kod. Ne mogu uzeti u obzir sve lokalne uvjete i hoće li netko u Maleziji koristiti program prvotno napisan u Finskoj.

Na kraju ovih zakonskih prava dolazi pravo na ponovnu distribuciju.

To znači da vi, posjednici računala, tvornice softvera, imate pravo izraditi kopije nekog programa i distribuirati ga dalje. Te kopije možete naplaćivati ili ih davati besplatno. Drugi mogu činiti to isto.

Naravno, više postojećih, velikih proizvođača softvera žele vam zabraniti korištenje vaše vlastite imovine. Ne mogu pobijediti na slobodnom tržištu pa napadaju na druge načine. U Sjedinjenim državama, na primjer, svjedoci smo novih prijedloga zakona kojima bi vam se oduzela sloboda.

Pravo na ponovnu distribuciju, tako dugo dok je branjeno i podupirano, znači da se softver prodaje na konkurentnom, slobodnom tržištu. To ima više posljedica. Niska cijena jedna je od njih. To pomaže potrošačima.

No, prvo i najvažnije, ova zakonska i ekonomska prava dovode do suradnje, jedne od tema ove konferencije.

Ovaj ishod suprotan je očekivanjima mnogih ljudi. Malo tko očekuje da će na konkuretnom, slobodnom tržištu svaki proizvođač postati skloniji suradnji i da neće biti vidljive ili osjetne konkurencije između poslovnih ljudi koji se međusobno natječu.

Što je tržište konkurentnije, to je više suradnje vidljivo. Do ove prividno neočekivane posljedice dolazi se jednako opažanjem i zaključivanjem.

Ovo je stoga što ljudi ne trpe nikakvu štetu čineći ono što žele. Ljudi žele pomoći svojim susjedima.

Zamislite malog poljoprivrednika, jednog od milijun. Moj prijatelj George iz Sjedinjenih Država jedan je od njih.

Njegova je ljetina toliko malena da ne postoji ništa što bi mogao učiniti da utječe na svjetsku cijenu. Njegov je susjed u sličnom položaju.

Stoga, ako George pomogne svojem susjedu, njegov susjed od toga ima koristi, a sam George time ništa ne gubi na cijeni koju postiže za svoju ljetinu.

Budući da George neće naštetiti sebi, ima razloga pomoći svojem susjedu. George nije samo ljubazan, on isto tako shvaća da ako pomogne susjedu, i susjed će njemu uzvratiti uslugom.

Ovo vidimo na konkurentnom slobodnom tržištu: suradnju.

Vidljivo natjecanje ukazuje na to da tržište nije potpuno slobodno i konkurentno. Vidljivo natjecanje znači da u najboljem slučaju imate poluslobodno tržište.

Štoviše, ako se softver prodaje na slobodnom tržištu, konkurencija među trgovcima dovest će do nižih cijena, a ovo donosi dobrobit ljudima koji nisu programeri.

Drugačije rečeno, cijena softvera određena je prvenstveno pravnim razlozima: stupnjem slobode koju kupci uživaju. Ako je kupcima zabranjeno kupiti neki proizvod osim po visokoj cijeni, i ta zabrana je uspješno nametnuta, proizvod će biti skup. To se danas događa s mnogim vlasničkim softverom.

S druge strane, ako se softver prodaje na slobodnom tržištu, konkurencija među trgovcima dovest će do niže cijene.

Doista, u nekim situacijama cijena će biti toliko niska da će tvrtke ili druge organizacije dijeliti CD-ROM-ove sa softverom, drugi će raditi kopije za svoje prijatelje, dok će neki drugi pružati mogućnost preuzimanja preko interneta, bez naplate.

Ovo znači da će sam softver, nužni oslonac poduzeća ili projekta zajednice, biti jeftin i legalan.

Razmišljajte o tome s točke gledišta malog poduzeća ili zajednicom podržane grupe. Organizacija može koristiti vlasnički softver ograničene distribucije i platiti visoku cijenu novcem kojeg nema ili prekršiti zakon i ukrasti ga.

S druge strane, slobodan softver jeftin je i legalan. Dostupniji je. Isto tako je i prilagodljiv na načine na koje vlasnički softver često nije. To je osnaživanje.

Uobličavamo razvoj ove tehnologije, stvaramo suradnju, korištenjem pravnog alata, licence, koja vam daje više prava nego što biste inače imali, koja vam zabranjuje da zabranjujete, koja vam u ovom slučaju daje pravo kopiranja, proučavanja, mijenjanja i ponovnog distribuiranja softvera.

Zbog sloboda povezanih s njim, ovaj softver naziva se ‘slobodnim softverom.’

Kada govorim o ovom izrazu, dozvolite mi da razjasnim verbalni problem koji ponekad zbunjuje ljude s engleskog govornog područja.

Niska cijena slobodnog softvera dovodi neke ljude s engleskog govornog područja da shvaćaju riječ ‘slobodan’ (engl. free) u izrazu ‘slobodan softver’ (engl. free software)kao da znači da se softver može nabaviti besplatno. Ovo nije njeno značenje, koje se inače odnosi na slobodu (engl. freedom), nego nesporazum do kojeg lako dolazi. Uostalom, govorio sam o štedljivom korištenju resursa, softveru koji nije skup.

Engleska riječ ‘free’ ima više značenja. Kako mi je jednom rekao moj meksički prijatelj i, usto, voditelj jednog velikog softverskog projekta,

Engleski jezik ima greškudash;ne pravi razliku između ‘besplatnog piva’ (engl. free beer) i ‘slobode govora’ (engl. free speech).

Španjolski jezik, s druge strane, pravi razliku između ‘gratis’ i ‘libre’. Slobodan softver je ‘libre’ softver.

Isto tako, jezik naših domaćina, malajski, razlikuje ‘pecuma’ od ‘kebebasa’. Slobodan softver je ‘kebebasa’ softver.

Slučajnošću, Eric Raymond i Bruce Perens iskovali su izraz ‘otvoreni izvorni kod’ (engl. open source), do prije nekoliko godina sinonim za ‘slobodan softver’. Željeli su zaobići nesklonost koju mnoge tvrtke imaju prema slobodnim tržištima. Izraz je postao popularan; Eric i Bruce uspjeli su u svojoj namjeri.

Međutim, ja dajem prednost izrazu ‘slobodan softver’ jer bolje izražava cilj slobode—pretpostavku da svaki muškarac i žena, čak i osoba koja živi u zemlji trećeg svijeta, ima pravo raditi prvorazredan posao i ne smije joj to biti zabranjeno.

Spomenuo sam da poduzeće ili zajednica mogu koristiti softver koji je jeftin i legalan.

Dozvolite mi da se sada okrenem samoj softverskoj industriji.

Zbog konkurencije koja na konkurentnom tržištu prisiljava cijene slobodnog softvera da padaju, nitko ne pristupa softverskoj industriji da bi prodavao softver kako takav. Umjesto toga, a to se često ne razumije, poduzeće pristupa toj industriji da bi zaradilo novac na druge načine.

Tvrtke i ljudi u ‘softverskoj industriji’ ne prodaju sam softver, već usluge povezane sa softverom ili hardverom ili druga rješenja.

To se događa u medicinskim i pravnim strukama. I medicinsko i pravno znanje slobodno se mogu dalje distribuirati. Liječnici i odvjetnici prodaju svoje usluge kojima rješavaju probleme.

Na koje usluge mislim? Najizravnije, na pomoć u korištenju računala ili, na konkretnijem primjeru, pomoć u postavljanju paketne radio mreže u području bez telefona, ili pomoć u stvaranju i održavanju baze podataka nekog skladišta.

Manje izravno, a sve češće, hardverske tvrtke koje prodaju telefone ili postrojenja za desalinizaciju dodaju svojim proizvodima softver kako bi ih kupcima učinile privlačnijima.

Usput, programeri i sami pišu softver iz četiri glavna razloga: prvo, jer su plaćeni da riješe problem, upravo kao što je odvjetnik plaćen da sastavi ugovor. Drugo, kao dio nekog drugog projekta. Treće, zato jer im podiže ugled. I četvrto, zato jer to žele.

Govorio sam o oblikovanju ove tehnologije za suradnju. Ključna je sloboda i stvaranje pravnog okvira koji podržava slobodu.

Dozvolite mi da sada govorim o inicijativama koje vode prema napretku.

Jedan od problema s razvojem su resursi, ili točnije, njihov nedostatak.

Kao što sam ranije rekao, slobodan softver smanjuje prepreke dostupnosti, u samoj softverskoj industriji i u drugim industrijama i djelatnostima.

Slobodan softver, zajedno s kulturom i načinom razmišljanja kojima su ljudi skloni kad surađuju, smanjuje operativne troškove.

Navest ću primjer koji izravno proizlazi iz ove konferencije. Najprije vam trebam reći da imam dopisnike širom svijeta. Nisu svi u bogatim zemljama. Oni ili institucije koje ih podržavaju nisu uvijek bogate.

Prve poruke o ovoj konferenciji koje sam primio zauzimale su četiri i po puta više resursa nego što je bilo potrebno za prenošenje informacije. Poruke su poslane u napuhanom obliku.

Sljedeći put kada radite troškovnik za projekt, razmislite o plaćanju četiri i po puta većih troškova od njegove cijene. Zatim razmislite biste li ga financirali.

Sljedeći put kada plaćate u restoranu, izvadite četiri i po puta više novca…

Za mene potrošnja resursa nije predstavljala problem jer telekomunikacijske usluge ne plaćam po minuti, kao što mnogi čine, ali znam da moji dopisnici širom svijeta više vole da se pobrinem da u svojoj komunikaciji ne rasipam njihov novac ili novac ustanova koje ih podržavaju.

Značajna odlika slobodnog softvera je da mnoge aplikacije rade dobro na starijim, manje moćnim strojevima, kao što sam ranije spomenuo. Na primjer, prije par mjeseci pokrenuo sam upravljač prozorima, grafički preglednik weba i program za obradu slika na starom stroju moje sestre s procesorom 486. Aplikacije su radile sasvim dobro.

Programi za obradu teksta, elektroničku poštu i tablični kalkulatori zahtijevaju još manje resursa.

Ova štedljivost znači da ljudi mogu koristiti stariju opremu koju su tvrtke bogatih zemalja odbacile. Takva je oprema jeftina i često donirana. Računala je potrebno transportirati. Ponekad je potrebno pokrenuti lokalni projekt za obnovu starog hardvera i instaliranje jeftinog, prilagođenog, slobodnog softvera. Ovi strojevi krajnjeg korisnika koštaju manje od novih strojeva.

Istovremeno, proizvođači izrađuju suvremena računala niže cijene i kvalitete koja mogu isto što i starija, a nisu preskupa.

Nema potrebe nabavljati skup, novi hardver da biste pokretali svoj softver.

Zaključak —

Od mene je traženo da govorim o

‘uobličavanju razvoja suradničke IKT i inicijativi za globalni napredak’

Zadnjih šesnaest godina radio sam s ljudima koji su oblikovali softver pravnim sredstvom koje pruža mnoge slobode: slobodu kopirannja, proučavanja, mijenjanja i ponovnog distribuiranja softvera.

Ovo sredstvo oblikuje softversku tehnologiju kako bi je učinilo dostupnijom i još više osnažujućom; potiče ljude da surađuju i pruža tehnologiju za bolje upravljanje.

Ovo pravno sredstvo znači da se tvrtke u IKT industriji ne nadmeću u prodaji samog softvera, već prodaji usluga povezanih s njim ili da prodaju hardver ili druga rješenja.

Ovaj pravni okvir znači da će tvrtke pružati pouzdanije i učinkovitije usluge.

Sloboda, osigurana odgovarajućom licencom, znači da će ljudima koji koriste računala i telekomunikacije kao alat njihova gospodarska grana biti dostupnija.

To znači da svi korisnici mogu smanjiti svoje ulazne i operativne troškove. Znači da ljudi u siromašnijim zemljama ne šalju svoj novac bogatoj zemlji, nego zadržavaju novac u domaćem gospodarstvu.

Štoviše, kako sam prije rekao, licence za ograničenu distribuciju softvera često prisiljavaju ljude da izaberu između kršenja zakona i plaćanja novcem kojeg možda nemaju.

U svrhu dobrog upravljanja, država ne bi trebala prisiljavati ljude koji pokušavaju pošteno raditi da donose takve odluke. Prečesto će osoba kojoj nedostaju sredstva, a koja inače poštuje zakon, odabrati kršenje zakona.

Umjesto toga, država bi trebala urediti stvari na način da je ponašanje u skladu sa zakonom bez dvojbe najbolji postupak, iz pravnih, moralnih i praktičnih razloga. Ljudi se uvijek nadaju da će njihovi susjedi poštovati zakon i biti pošteni; slobodan softver to potiče.

Slobodan softver osnažuje ljude koji su ranije bili izostavljeni.

[Logo FSF-a]“Naša misija je očuvanje, zaštita i promicanje slobode korištenja, proučavanja, kopiranja, mijenjanja i redistribuiranja računalnog softvera, te obrana prava korisnika slobodnog softvera.”

Zaklada za slobodan softver (Free Software Foundation) je glavni organizacijski pokrovitelj operativnog sustava GNU. Podržite GNU i FSF kupnjom priručnika i opreme, pridruživanjem FSF-u kao vanredan član ili donacijom, direktno FSF-u ili preko Flattr.

natrag na vrh