English [en]   Deutsch [de]   français [fr]   hrvatski [hr]   日本語 [ja]   polski [pl]   русский [ru]   Shqip [sq]   українська [uk]  

Meet the GNU contributors in person at the GNU Hackers' Meeting!

The 8th GNU Hackers' Meeting takes place in Munich, Germany from 15–17 August 2014. It spans three days, and comprises talks about new GNU programs, status of the GNU system and news from the free software community.

Register now to secure your place.

Ovo je prijevod izvorne stranice na engleskom.

This translation may not reflect the changes made since 2014-04-04 in the English original. You should take a look at those changes. Please see the Translations README for information on maintaining translations of this article.

O GNU operativnom sustavu

[Ostali povijesni i opći članci o GNU-u.]

GNU je pokrenuo Richard Stallman (rms) 1983. godine kao operativni sustav kojeg bi ljudi sastavili radeći zajedno za slobodu svih korisnika softvera kako bi imali kontrolu nad svojim računalnim radom. rms je do danas ostao Chief GNUisance1

Prvenstveni i trajni cilj GNU-a je ponuditi sustav kompatibilan s Unix sustavom koji bi bio 100% slobodni softver. Ne 95% slobodan, niti 99.5%, nego 100%. Ime sustava, GNU, je rekurzivna skraćenica čije je značenje GNU Nije Unix—način na koji se odaje počast tehničkoj ideji Unixa, dok se istovremeno kaže da je GNU nešto što je drugačije. Tehnički, GNU je kao Unix. Ali za razliku od Unixa, GNU daje svojim korisnicima slobodu.

Distribucije potpuno slobodnog sustava (“distre”) koje dostižu taj cilj dostupne su danas, od kojih mnoge koriste Linux-libre jezgru (odnos između GNU-a i Linux jezgre opisan je potpunije na drugom mjestu). GNU softverski paketi osmišljeni su da rade zajedno kako bismo imali funkcionalan GNU sustav. Pokazalo se da služe također i kao zajednički “upstream” mnogim distribucijama, stoga doprinosi GNU paketima pomažu zajednici slobodnog softvera u cjelini. Naravno, rad na GNU-u se nastavlja, s ciljem kreiranja sustava koji daje najveću slobodu računalnim korisnicima. GNU paketi uključuju korisnički orijentirane aplikacije, uslužne programe, alate, biblioteke, čak i igre—sve programe koje jedan operativni sustav može ponuditi na korist svojim korisnicima. Novi paketi su dobrodošli.

Tisuće ljudi pridružilo se kako bi GNU učinili uspješnim kakav je danas, a postoji mnogo načina da se pruži doprinos, kako tehnički tako i netehnički. Razvijatelji GNU-a okupljaju se s vremena na vrijeme na GNU hakerskim skupovima, ponekad kao dio veće konferencije softverske zajednice LibrePlanet.

GNU na više načina podržava Zaklada za slobodni softver, neprofitna organizacija koju je također utemeljio rms kako bi promicala ideale slobodnog softvera. Između ostalog, FSF (engl. Free Software Foundation, Zaklada za slobodan softver) prihvaća dodjelu autorskih prava i odricanje od odgovornosti, kako bi mogla djelovati na sudu u ime GNU programa. (Da budemo jasni, davanje nekog programa GNU-u ne zahtijeva prijenos autorskih prava na FSF. Ako ipak dodijelite autorska prava, FSF će primijeniti GPL na program ako ih netko prekrši; ako zadržite autorska prava, njihova primjena će biti na vama.)

Krajnji cilj je ponuditi slobodan softver za sve poslove koje računalni korisnici žele raditi—i time učiniti da vlasnički softver postane stvar prošlosti.

Bilješke prevoditelja

  1. Igra riječi sa engleskim izrazom GNU Chief, što znači “šef GNU-a” i chief nuisance, što znači “glavno zanovijetalo”

[Logo FSF-a]“Naša misija je očuvanje, zaštita i promicanje slobode korištenja, proučavanja, kopiranja, mijenjanja i redistribuiranja računalnog softvera, te obrana prava korisnika slobodnog softvera.”

Zaklada za slobodan softver (Free Software Foundation) je glavni organizacijski pokrovitelj operativnog sustava GNU. Podržite GNU i FSF kupnjom priručnika i opreme, pridruživanjem FSF-u kao vanredan član ili donacijom, direktno FSF-u ili preko Flattr.

natrag na vrh