English [en]   العربية [ar]   български [bg]   català [ca]   Česky [cs]   Deutsch [de]   ελληνικά [el]   español [es]   فارسی [fa]   français [fr]   hrvatski [hr]   Bahasa Indonesia [id]   italiano [it]   日本語 [ja]   한국어 [ko]   മലയാളം [ml]   norsk (bokmål) [nb]   Nederlands [nl]   polski [pl]   português do Brasil [pt-br]   română [ro]   русский [ru]   Shqip [sq]   српски [sr]   svenska [sv]   українська [uk]   简体中文 [zh-cn]   繁體中文 [zh-tw]  

Thanks to your support, 2015 marks 30 years of the FSF! In the next 30 years, we want to do even more to defend computer user rights. To kick off in that direction, we're setting our highest-ever fundraising goal of $525,000 by January 31st. Read more.

$525K
26% (138K)
Count me in

This translation may not reflect the changes made since 2014-04-04 in the English original. You should take a look at those changes. Please see the Translations README for information on maintaining translations of this article.

Prikaz sustava GNU

Operacijski sustav GNU je potpun sustav slobodnog softvera, unaprijed kompatibilan s Unixom. GNU znači “GNU Nije Unix”. Richard Stallman izdao je prvotnu objavu projekta GNU u rujnu 1983. godine. Duža verzija, nazvana GNU-ov manifest objavljena je u ožujku 1985. godine. Prevedena je na više različitih jezika.

Naziv “GNU” odabran je zbog toga što ispunjava nekoliko zahtjeva: prvo, rekurzivna je skraćenica izraza “GNU Nije Unix”, drugo, zato što je stvarna, postojeća riječ, i treće, zabavno je izgovoriti ju (ili otpjevati).

Riječ “slobodan” u “slobodnom softveru” odnosi se na slobodu, ne cijenu. Možete, a i ne morate platiti da biste dobili GNU-ov softver. U svakom slučaju, jednom kada ga imate, imate i četiri posebne slobode pri korištenju istog: slobodu da pokrećete program kako želite, slobodu da umnožavate program i dajete ga svojim prijateljima i kolegama, slobodu da mijenjate program kako želite, imajući potpun pristup izvornom kodu, slobodu da distribuirate poboljšanu verziju i tako pomognete izgraditi zajednicu. (Ako ponovo distribuirate GNU-ov softver, možete naplatiti naknadu za fizički čin umnožavanja primjeraka ili ih možete dati besplatno.)

Projekt za razvoj sustava GNU zove se “Projekt GNU”. Projekt GNU začet je 1983. godine kao način vraćanja duha suradnje koji je u ranijim danima prevladavao u računalnoj zajednici—kako bi se, uklanjanjem prepreka suradnji koje su nametnuli vlasnici vlasničkog softvera, ponovo omogućila suradnja.

Godine 1971, kada je Richard Stallman započeo svoju karijeru na MIT-u, radio je u grupi koja je koristila isključivo slobodan softver. Čak su i računalne kompanije često distribuirale slobodan softver. Programeri su bili slobodni surađivati međusobno, što su često i činili.

Do osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, gotovo sav softver bio je vlasnički, što znači da je imao vlasnike koji su zabranjivali i sprečavali suradnju korisnika. To je učinilo projekt GNU neophodnim.

Svakom računalnom korisniku potreban je operacijski sustav; ako ne postoji slobodan operacijski sustav, onda ne možete niti početi koristiti računalo bez pribjegavanja vlasničkom softveru. Stoga je prva stavka plana slobodnog softvera očito morao biti slobodan operacijski sustav.

Odlučili smo da operacijski sustav bude kompatibilan s Unixom jer je cjelokupan dizajn već bio dokazan i prenosiv, a i stoga jer kompatibilnost olakšava korisnicima Unixa da prijeđu s Unixa na GNU.

Operacijski sustav sličan Unixu uključuje jezgru, prevodioce, uređivače teksta, oblikovatelje teksta, grafička sučelja, biblioteke, igre i mnoge druge stvari. Stoga, pisanje cijelog operacijskog sustava vrlo je velik posao. Započeli smo u siječnju 1984. godine. Zaklada za slobodan softver osnovana je u listopadu 1985. godine, u početku kako bi skupila sredstva koja bi pomogla razvoju GNU-a.

Do 1990. godine pronašli smo ili napisali sve glavne komponente osim jedne—jezgre. Onda je Linus Torvalds 1991. godine razvio Linux, jezgru sličnu Unixu, i učinio je slobodnim softverom 1992. godine. Povezivanje Linuxa s gotovo završenim sustavom GNU rezultiralo je potpunim operacijskim sustavom: sustavom GNU/Linux. Procjenjuje se da danas deseci milijuna ljudi koriste sustave GNU/Linux, tipično kroz GNU/Linux distribucije. Glavna inačica Linuxa sada sadrži neslobodan binarni firmware bez izvornog koda (“""blobs”); aktivisti slobodnog softvera sada održavaju izmijenjenu slobodnu inačicu Linuxa, nazvanu Linux-libre.

Međutim, projekt GNU nije ograničen na srce operacijskog sustava. Težimo pružiti čitav spektar softvera, sve što mnogi korisnici žele imati. Ovo uključuje aplikacijski softver. Pogledajte Katalog slobodnog softvera, katalog aplikacijskih programa slobodnog softvera.

Želimo također pružiti softver korisnicima koji nisu računalni stručnjaci. Stoga je razvijena grafička radna površina (nazvana GNOME) kako bi početnicima olakšala korištenje sustava GNU.

Želimo isto tako pružiti igre i drugu zabavu. Mnogoslobodnih igara već je dostupno.

Koliko daleko može slobodan softver ići? Ne postoje ograničenja, osim kada zakoni kao što je patentni sustav zabranjuju slobodan softver. Krajnji cilj je osigurati slobodan softver za sve poslove koje računalni korisnici žele raditi—i tako učiniti da vlasnički softver postane stvar prošlosti.

[Logo FSF-a]“Naša misija je očuvanje, zaštita i promicanje slobode korištenja, proučavanja, kopiranja, mijenjanja i redistribuiranja računalnog softvera, te obrana prava korisnika slobodnog softvera.”

Zaklada za slobodan softver (Free Software Foundation) je glavni organizacijski pokrovitelj operativnog sustava GNU. Podržite GNU i FSF kupnjom priručnika i opreme, pridruživanjem FSF-u kao vanredan član ili donacijom, direktno FSF-u ili preko Flattr.

natrag na vrh