English [en]   العربية [ar]   català [ca]   Deutsch [de]   español [es]   français [fr]   עברית [he]   hrvatski [hr]   日本語 [ja]   한국어 [ko]   Nederlands [nl]   polski [pl]   русский [ru]   Shqip [sq]   српски [sr]   Türkçe [tr]  

Thanks to your support, 2015 marks 30 years of the FSF! In the next 30 years, we want to do even more to defend computer user rights. To kick off in that direction, we're setting our highest-ever fundraising goal of $525,000 by January 31st. Read more.

$525K
29% (155K)
Count me in

This translation may not reflect the changes made since 2014-01-19 in the English original. You should take a look at those changes. Please see the Translations README for information on maintaining translations of this article.

ČPP o GNU/Linuxu, napisao Richard Stallman

Ukoliko želite saznati više o ovoj temi, možete pročitati našu stranicu Linux i projekt GNU, našu stranicu Zašto GNU/Linux? i našu stranicu GNU korisnici koji nisu nikada čuli za GNU

Kada ljudi primijete da mi koristimo i preporučamo naziv GNU/Linux za sustav koji mnogi drugi nazivaju samo “Linux”, počnu postavljati mnoga pitanja. Ovdje se nalaze najčešća pitanja i naši odgovori.

Zašto naziv GNU/Linux a ne Linux? (#why)
Većina distribucija operativnog sustava baziranog na Linuxu kao jezgri su u principu izmijenjene verzije operativnog sustava GNU. S razvojem GNU-a smo počeli 1984., godinama prije nego što je Linus Torvalds počeo pisati svoju jezgru. Naš cilj je bio razviti potpun slobodan operativni sustav. Naravno, nismo razvili sve dijelove sami—ali smo utrli put. Razvili smo većinu centralnih komponenti koje čine najveći jedinstveni doprinos cijelom sustavu. Osnovna vizija je također bila naša.

Pošteno bi bilo da budemo barem jednako spomenuti.

Vidi Linux i sistem GNU i GNU korisnici koji nisu nikada čuli za GNUza detaljnije objašnjenje, te Projekt GNU za povijest.

Zašto je naziv važan? (#whycare)
Iako većina razvijatelja Linuxa (jezgre) pridonosi zajednici slobodnog softvera, veliki broj njih ne mari za slobodu. Ljudi koji smatraju da je cijeli sustav Linux postanu zbunjeni, te tim razvijateljima dodijele uloge u povijesti naše zajednice koje ti razvijatelji nisu odigrali i njihovim pogledima dodaju preveliku težinu.

Nazivanje sustava GNU/Linux prepoznaje ulogu koju je imao naš idealizam pri stvaranju zajednice i pomaže javnosti da prepozna praktičnu važnost tih ideala.

Kako to da većina ljudi sustav zove “Linuxom”?(#howerror)
Nazivanje sustava “Linuxom” jest zbunjenost koja se proširila brže od ispravne informacije.

Ljudi koji su spojili Linux sa sustavom GNU nisu bili svjesni čime su njihove radnje rezultirale. Fokusirali su se na dio koji je bio Linux i nisu shvaćali da je većina spoja bila GNU. Počeli su sustav zvati “Linux” iako naziv nije odgovarao onome što su imali. Trebalo nam je nekoliko godina da shvatimo kakav problem je to počelo predstavljati, te da zatražimo od ljudi da promijene naviku, no tada je zbunjenost već imala veliku prednost.

Mnogi koji sustav zovu “Linux” nisu nikada čuli zašto to nije ispravan naziv. Vidjeli su da ga većina koristi i zaključili da je to točno. Naziv “Linux” širi i pogrešnu sliku o porijeklu sustava, jer većina ljudi smatra da povijest odgovara imenu. Na primjer, često se smatra da je razvoj započeo s Linusom Torvaldsom 1991. Ova pogrešna slika samo jača ideju da bi se sustav trebao zvati “Linux”.

Mnoga od pitanja u ovome tekstu predstavljaju načine na koje su ljudi pokušali opravdati naziv koji su navikli koristiti.

Trebamo li uvijek reći “GNU/Linux” umjesto “Linux”?(#always)
Ne uvijek—samo kada govorite o cjelokupnom sustavu. Kada govorite specifično o jezgri, trebate ju zvati “Linux” što je naziv koji je razvijatelj odabrao.

Kada ljudi cijeli sustav nazivaju “Linux”, zapravo cijeli sustav zovu nazivom jezgre. Ovo je uzrok mnogih nedoumica, jer samo stručnjak može odrediti odnosi li se tvrdnja samo na jezgru ili na cjelokupan sustav. Nazivanjem sustava “GNU/Linux”, a jezgre “Linux”, izbjegavate dvosmislenost.

Bi li Linux bio jednako uspješan da nije bilo GNU-a?(#linuxalone)
U tom alternativnom svemiru danas ne bi postojalo ništa poput sustava GNU/Linux, i vjerojatno ne bi uopće postojao slobodan operativni sustav. Osamdesetih nitko nije pokušao razviti slobodan operativni sustav, izuzev Projekta GNU i (kasnije) i CSRG-a na Berkleyu (Grupa za istraživanje kompjuterskih sustava), koju je pak Projekt GNU zatražio da počne oslobađati svoj kod.

Linus Torvalds je djelomično bio pod utjecajem govora o GNU-u u Finskoj 1990. Moguće je da bi i bez ovog utjecaja napisao Unixoidnu jezgru, no vjerojatno ona ne bi bila slobodan softver. Linux je postao slobodan 1992. kada ga je Linus objavio pod licencom GNU GPL. (Vidi obavijesti uz izdanje za verziju 0.12.)

Čak i da je Torvalds objavio Linux pod nekom drugom slobodnom softverskom licencom, slobodna jezgra ne bi napravila neku veću razliku. Važnost Linuxa potječe iz njegovog uklapanja u veći okvir, potpuno slobodan operativni sustav: GNU/Linux.

Ne bi li bilo bolje za zajednicu da ne razdvajate ljude ovim zahtjevom? (#divide)
Kada tražimo od ljudi da govore “GNU/Linux”, mi ih ne razdvajamo nego tražimo da Projektu GNU daju priznanje za operativni sustav GNU. Ovo ne kritizira niti udaljava ikoga.

Međutim, postoje neki kojima se ne sviđa to što govorimo. Ponekad nas zauzvrat čak i odbacuju. U nekim prilikama su i toliko nepristojni da se čovjek mora zapitati ne pokušavaju li nas oni namjerno zastrašiti kako bismo šutjeli. Nas to ne ušutkava, no dijeli zajednicu, te se nadamo da ih možete uvjeriti da prestanu.

Međutim, ovo je samo jedan od razloga podjele u našoj zajednici. Najveća podjela postoji između ljudi koji smatraju slobodan softver društvenom i etičkom temom, a vlasnički softver smatraju društvenim problemom (tj. pristaše pokreta za slobodan softver), i onih koji navode samo praktične prednosti i predstavljaju slobodni softver samo kao efikasan razvojni model (tj. pokret za softver otvorenog koda).

Ovo neslaganje nije samo neslaganje u nazivu—ono je neslaganje u osnovnim vrijednostima. Važno je da zajednica dobro pogleda i razmisli o ovome neslaganju. Nazivi “slobodan softver” i “otvoreni kod” su barjaci dvaju strana. Vidi Zašto otvoreni izvorni kod promašuje bit slobodnog softvera.

Neslaganje s vrijednostima je skoro pa u skladu s količinom pažnje koju ljudi polažu na ulogu Projekta GNU u zajednici. Ljudi koji cijene slobodu češće će sustav zvati “GNU/Linux”, i ljudi koji saznaju da je sustav “GNU/Linux” će više pažnje obraćati na naše filozofske argumente o slobodi i zajednici (i tu je zapravo i jasno zašto naziv sustava čini razliku u društvu). Međutim, neslaganje bi vjerojatno postojalo i da svi znaju pravo porijeklo sustava i njegovo potpuno ime, jer je razlog neslaganja vrlo važan. Ta neslaganja će nestati samo ako mi, koji cijenimo slobodu, uspijemo uvjeriti sve ostale (što neće biti lako) ili ako budemo u potpunosti poraženi (što se nadamo da se neće dogoditi).

Ne podržava li Projekt GNU pravo na slobodu govora u kojoj pojedinac može nazivati sustav kako god želi? (#freespeech)
Da, uistinu, smatramo da imate slobodu govora nazivati operativni sustav nazivom kojim poželite. No, mi tražimo da ga zovete GNU/Linux kako biste bili pravedni prema Projektu GNU, kako biste promovirali vrijednost slobode koja stoji iza GNU-a, te kako biste upoznali druge s tim vrijednostima slobode koje su iznjedrile ovaj sustav.
Kako svi znaju za ulogu GNU-a u razvoju sustava, nije li “GNU/” u nazivu podrazumijevano? (#everyoneknows)
Iskustvo je pokazalo da korisnici operativnog sustava (i korisnici računala općenito) često ne znaju ništa o sustavu GNU. Većina članaka o sustavu ne spominje naziv “GNU” niti ideale koji stoje iza GNU-a. Detaljnije objašnjenje u GNU korisnici koji nisu nikada čuli za GNU

Ljudi koji to tvrde su većinom “kompjuterski štreberi” (KŠ, u pozitivnom smislu) koji imaju na umu samo KŠ-e koje sami poznaju. KŠ-i često znaju za GNU, no često imaju pogrešnu ideju o tome što GNU jest. Na primjer, veliki broj njih smatra da je GNU skup “alata” ili projekt za razvoj tih alata.

Način na koji je (tipično) postavljeno ovo pitanje ocrtava čestu zabludu. Rasprava o “ulozi GNU-a” u razvoju (nečega) pretpostavlja da je GNU skupina ljudi. GNU je operativni sustav. Bilo bi smisleno razgovarati o ulozi Projekta GNU u ovoj ili onoj aktivnosti, ali ne o ulozi GNU-a.

Kako ja znam ulogu GNU-a u sustavu, nije li nebitno koji naziv koristim? (#everyoneknows2)
Ukoliko vaše riječi ne pokazuju vaše znanje, ne možete poučavati druge. Mnogi koji su čuli za sustav GNU/Linux smatraju da je to “Linux”, da ga je pokrenuo Linus Torvalds i da je trebao biti “otvorenog koda”. Ako ih vi ne razuvjerite, tko će?
Nije li kraćenje naziva “GNU/Linux” u “Linux” poput kraćenja naziva “Microsoft Windows” u “Windows”? (#windows)
Jest korisno pokratiti često korišten naziv, ali ne ukoliko skraćenica zavarava.

Većina u razvijenim zemljama uistinu zna da je Microsoft razvio “Windowse”, stoga kraćenje naziva “Microsoft Windows” u “Windows” ne zavarava nikoga o porijeklu i prirodi tog sustava. Kraćenje naziva “GNU/Linux” u “Linux” daje krive informacije o porijeklu sustava.

Čak i samo pitanje je pogrešno zato što GNU i Microsoft nisu ista stvar. Microsoft je tvrtka, GNU je operativni sustav.

Nije li GNU skup programerskih alata uključenih u Linux?(#tools)
Ljudi koji smatraju da je Linux cjelovit operativni sustav, a kada čuju za GNU, dobiju pogrešnu ideju o tome što GNU jest. Možda misle da je GNU naziv za grupu programa—često kažu i grupa “programerskih alata”, jer su neki od naših programerskih alata postali vrlo popularni. Ideju da je “GNU” naziv operativnog sustava je teško smjestiti u okvir gdje je taj operativni sustav nazvan “Linux”.

Projekt GNU je dobio ime po operativnom sustavu GNU—to je projekt koji razvija sustav GNU. (Vidi Prvotna najava 1983..)

Razvili smo programe poput GCC-a, GNU Emacsa, GAS-a, GLIB-a, BASH-a itd. jer su nam bili potrebni za operativni sustav GNU. GCC, the GNU Compiler Collection (skup alata za prevođenje) jest prevoditelj kojega smo napisali za operativni sustav GNU. Mi, ljudi koji radimo u Projektu GNU, za sustav GNU smo razvili i Ghostscript, GNUCash, GNU Chess i GNOME za sustav GNU.

Koja je razlika između operativnog sustava i jezgre?(#osvskernel)
Operativni sustav, kako ga mi označavamo, označava zbir programa koji su dostatni da bi računalo obavilo razne zadatke. Operativni sustav opće namjene bi trebao moći obaviti sve poslove koje korisnici žele.

Jezgra je jedan od programa u operativnom sustavu—program koji dodjeljuje resurse računala drugim aktivnim programima. Jezgra se također brine o pokretanju i zaustavljanju drugih programa.

Ponekad zbunjujuće, neki ljudi koriste termin “operativni sustav” u značenju “jezgre”. Upotreba oba termina traje već godinama. Korištenje termina “operativni sustav” u značenju “jezgre” se može pronaći u brojnim priručnicima o sistemskom dizajnu još od osamdesetih godina. Istodobno, podrazumijevalo se da “operativni sustav Unix” uključuje sve sistemske programe, a berklijeva verzija Unixa je uključivala čak i igre. Kako mi namjeravamo da GNU bude unixoidan operativni sustav, mi ćemo koristiti termin “operativni sustav na jednak način.”

Većinu vremena kad ljudi govore o “operativnom sustavu Linux” koriste termin “operativni sustav” u istom smislu kao i mi: kao cijeli zbir programa. Ako mislite na to, molimo, onda ga zovite “GNU/Linux”. Ako mislite samo na jezgru, onda je naziv “Linux” točan; no molimo, koristite i termin “jezgra” kako bi se izbjegle dvoznačnosti.

Ako preferirate koristiti neki drugi termin kao npr. “sistemska distribucija” za cijeli zbir programa, to je u redu. Onda bi pričali o sistemskim distribucijama GNU/Linux.

Jezgra sustava je poput temelja kuće. Kako kuća može biti skoro završena ako nema temelje?(#house)
Ne može se za jezgru reći da je slična temeljima kuće zato jer izgradnja operativnog sustava nije baš slična gradnji kuće.

Kuća se gradi od mnoštva dijelova koja se obrađuju i sastavljaju zajedno na željenom mjestu. Moraju se sagraditi od temelja prema naviše. Stoga ako temelj nije izgrađen sve što imate jest rupa u zemlji.

Nasuprot tome, operativni sustav se sastoji od kompleksnih komponenti koje se mogu razviti bez posebnog redoslijeda. Kad razvijete većinu komponenti, većina posla je i završena. To je sličnije izgradnji međunarodne svemirske postaje nego kuće. Da je većina modula ISS-a u orbiti u iščekivanju jednog važnog modula, bila bi to situacija poput one u kojoj se nalazio sustav GNU 1992.

Nije li jezgra mozak sustava?(#brain)
Računalni sustav nije baš sličan ljudskom tijelu, ni jedan dio nema ulogu koja bi odgovarala ljudskom mozgu.
Nije li pisanje jezgre najopsežniji posao u operativnom sustavu?(#kernelmost)
Ne, mnoge komponente zahtijevaju mnogo truda.
Cijeli sustav nazivamo prema jezgri, Linuxu. Nije li uobičajeno nazvati operativni sustav prema jezgri?(#afterkernel)
Takva praksa je rijetka, nema puno primjera osim pogrešne upotrebe naziva “Linux”. Obično, operativni sustav se razvija kao jedinstven projekt i razvijatelji izabiru ime za sustav kao cjelinu. Jezgra obično nema svoje posebno ime, umjesto toga ljudi kažu “jezgra toga i ovoga” ili “takva ili onakva jezgra”.

Zbog toga što se te dvije konstrukcije upotrebljavaju kao sinonimi, izraz “jezgra Linux” se može krivo protumačiti kao “jezgra Linuxa; i implicirati da je Linux nešto više od jezgre. Mogućnosti nesporazuma se izbjegavaju ukoliko se koriste termini “jezgra, Linux” ili “Linux, jezgra.”

Problem s nazivom “GNU/Linux” jest da je predugačak. A da predložite kraći naziv?(#long)
Određeno vrijeme smo koristili ime“LiGNUx”, kombinaciju riječi “GNU” i “Linux”. Reakcija ljudi je bila poprilično loša, naziv “GNU/Linux” je mnogo bolje prihvaćen.

Najkraće legitimno ima za ovaj sustav je “GNU”, ali mi koristimo naziv “GNU/Linux” zbog dalje navedenih razloga.

Problem s nazivom “GNU/Linux” jest da je predugačak. Zašto bih se mučio izgovarajući “GNU/”?(#long2)

Da se otipka ili izgovori “GNU/” potrebna je samo koja sekunda. Ako cijenite sistem koji smo razvili, ne možete li odvojiti koju sekundu kako biste prepoznali naš rad?

S obzirom na to da je Linux tuđi doprinos, bi li bilo pogrešno nazivati sustav samo “GNU”?(#justgnu)
To ne bi bilo netočno ali nije baš najzgodnije. Ovdje ćemo izložiti zašto koristimo naziv “GNU/Linux” radije nego samo “GNU”.
  • Sustav nije samo GNU—sadrži drugu jezgru. Razlikovanje GNU/Linuxa od GNU-a je korisno.
  • Ne bi bilo korektno tražiti ljude da prestanu davati priznanje Linusu Torvaldu. Ipak je napisao bitnu komponentu sustava. Mi želimo zasluge za izdavanje i održavanje sistemskog razvoja ali to ne znači da ćemo tretirati Linusa na isti način kao što nas tretiraju oni što sustav nazivaju “Linux”. Snažno se protivimo njegovim političkim svjetonazorima ali na častan način i ne želimo mu ukrasti zasluge koje se tiču njegovog doprinosa sustavu.
  • Kako je mnogo ljudi upoznato sa sustavom kao “Linuxom”, ako samo kažemo “GNU” ljudi možda neće shvatit da je riječ o istom sustavu. Ako kažemo “GNU/Linux”, ljudi mogu izvesti poveznice s onime što su čuli.

Ukoliko želim koristiti naziv “Linux” u nazivu proizvoda, moram platiti naknadu. Odnosi li se to i na naziv “GNU/Linux”? Je li pogrešno koristiti naziv “GNU” bez “Linuxa”,kako bih izbjegao naknadu?(#trademarkfee)
Nije pogrešno nazvati sustav “GNU”, jer u biti, to on i jest. Lijepo je i priznati zasluge Linusa, međutim, na ovaj način vi nemate nikakve obveze plaćati tu privilegiju.

Stoga ako želite nazvati sistem jednostavno “GNU” radi izbjegavanja plaćanja naknade zbog korištenja naziva “Linux”, nećemo vas kritizirati.

Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, uključujući TeX, X11, Apache, Perl i mnoge druge programe. Slijedeći vaše argumente, ne bismo li trebali i njima dati priznanje u nazivu? (No to bi dovelo do apsurdno dugačkog naziva.)(#many)
Ono što želimo reći jest da bi se trebale priznati zasluge glavnim razvijateljima sustava. Glavni razvijatelj je Projekt GNU i sustav je u osnovi GNU.

Ako možda želite naglasiti zasluge i nekih drugih, sekundarnih, suradnika u razvoju sustava, nećemo vas sprječavati. Ako mislite da se X11 trebaju priznati zasluge, slobodno nazovite sustav GNU/X11/Linux. Ako smatrate da baš treba spomenuti i Perl, slobodno pišite i GNU/Linux/Perl.

Međutim, pošto su duga imena poput GNU/X11/Apache/Linux/TeX/Perl/Python/FreeCiv apsurdna, treba odrediti određenu točku ili granicu po vlastitom nahođenju u kojoj će se izostaviti nazivi mnogih drugih suradnika. Kako ne postoji očito mjesto gdje bi granica trebala biti, postavite ju gdje god želite, bez prigovora

Različite granice bi dovele do izbora različitih imena sustava. Međutim, ni jedna granica ne bi smjela uključivati isključivo naziv Linux, a bez naziva GNU, u skladu s poštenjem i pravednosti.

Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, no oni ne inzistiraju na nazivu XYZ/Linux. Zašto bi GNU trebao imati drugačiji tretman?(#others)
Kao rezultat tisuća projekata nastali su programi koji su danas obično uključeni u sustave GNU/Linux. Svi oni zaslužuju određeno priznanje za svoj doprinos, ali oni nisu glavni razvijatelji sustava kao cjeline i zato ni ne traže priznanje na takav način.

GNU je drugačiji zato jer je on više od programa ili zbira programa. GNU je okvir na temelju kojeg je sustav napravljen.

Danas je GNU samo mali dio sustava, zašto bismo ga trebali spominjati?(#allsmall)
2008. godine, paketi GNU su sačinjavali 15% “glavnih” repozitorija distribucije GNU/Linuxa imena gNewSense. Linux je sačinjavao do 1.5%. Stoga, ovaj argument bi se više odnosio na naziv “Linux”.

GNU predstavlja danas samo djelić sustava, dok Linux predstavlja još manji. Ali oni su temeljni dio sustava, sustav je napravljen njihovom kombinacijom. Stoga, naziv “GNU/Linux” je prikladan.

Danas mnoge tvrtke pridonose sustavu, ne znači li to da bismo ga trebali nazivati GNU/Red Hat/Novell/Linux? (#manycompanies)

GNU nije usporediv sa Red Hatom ili Novellom, nije tvrtka niti organizacija, niti čak aktivnost. GNU je operativni sustav. (Kada govorimo o Projektu GNU, to označava projekt koji razvija sustav GNU). Sustav GNU/Linux je baziran na GNU-u i zato se GNU treba nalaziti u nazivu.

Veliki dio doprinosa tih tvrtki sustavu GNU/Linux su kodovi koji se nalaze u raznim GNU paketima uključujući GCC i GNOME. Naziv GNU/Linux odaje priznanje tim tvrtkama, kao i ostalim razvijateljima GNU-a.

Zašto pišete “GNU/Linux” umjesto “GNU Linux”? (#whyslash)
U skladu sa pravilima engleskog jezika, u konstrukciji “GNU Linux”, riječ “GNU” modificira “Linux”. To može značiti ili “GNU-ova” verzija “Linuxa” ili “Linux” koji je paket GNU-a. Nijedan od tih naziva ne odgovara u trenutnoj situaciji.

Linux nije paket GNU-a, tj. nije razvijen pod okriljem Projekta GNU, niti je dao doprinos Projektu GNU. Linus Torvalds je napisao Linux nezavisno, kao vlastiti projekt. Tako da “Linux, koji je paket GNU-a” nije ispravno značenje.

Ovdje ne govorimo o posebnoj GNU-ovoj verziji Linuxa, jezgre. Slobodne distribucije GNU/Linuxa imaju posebnu verziju Linuxa pošto “standardna” verzija sadrži ne-slobodne tzv. blobove firmvera. Da je ovo dio Projekta GNU, moglo bi se nazvati GNU Linux ali mi ne želimo takav naziv jer bi bio zbunjujući.

Ovdje je riječ o verziji GNU-a, operativnog sustava, koji je specifičan po tome što ima Linux kao jezgru. Kosa crtica pristaje situaciji jer predstavlja kombinaciju. Sustav je kombinacija GNU-a i Linuxa i stoga “GNU/Linux”.

Postoje i drugi načini da se izrazi ta kombinacija. Ako smatrate da je znak + prikladniji, upotrijebite to. Na francuskom jeziku, koristi se crtica: “GNU-Linux”. Na španjolskom jeziku poenekad kažemo “GNU con Linux”.

Zašto “GNU/Linux”, a ne “Linux/GNU”? (#whyorder)
Ispravno i prikladno bi bilo spomenuti glavni doprinos prvo. Doprinos GNU-a sustavu nije samo veći od Linuxa već smo i započeli cijelu tu aktivnost prije Linuxa.

Međutim, ako preferirate nazvati sustav “Linux/GNU”, to je puno bolje od uobičajenih naziva koji ljudi koriste, a to je da izbace GNU u potpunosti i time se kompletni sustav naizgled čini kao Linux.

Moja distribucija se zove “Foobar Linux”; ne pokazuje li to da je uistinu Linux? (#distronames)

To znači da ljudi koji razvijaju distribuciju “Foobar Linux” ponavljaju uobičajenu grešku. Mi cijenimo što su distribucije poput Debiana, Dragore, Musixa, Trisquela i Venenuxa prisvojili GNU/Linux kao dio svog službenog imena i nadamo se da ćete, ako sudjelujete u razvoju drugih distribucija, učiniti isto.

Službeni naziv moje distribucije je “Foobar Linux”; nije li pogrešno nazivati ju ičim drugim osim “Linuxom”? (#distronames1)

Ako je njima dopušteno izmijeniti “GNU” u “Foobar Linux”, onda je i vama dopušteno izmijeniti naziv i nazvati distribuciju “Foobar GNU/Linux”. Ne može ispravljanje postojeće greške biti veća pogreška od prvotne greške.

Ne bi li bilo efektnije tražiti tvrtke poput Mandrakea, Red Hata i IBM-a da nazivaju svoje distribucije “GNU/Linuxom” umjesto zahtijevanja toga od pojedinaca? (#companies)
Nije to pitanje izbora jednog ili drugoga—mi molimo tvrtke i organizacije te individue da pomognu u širenju ove činjenice. Štoviše, razgovarali smo sa sve tri navedene tvrtke. Mandrake je rekao da će koristiti naziv “GNU/Linux” neko vrijeme, ali IBM i Red Hat nisu bili spremni pomoći. Jedna od izvršnih osoba je rekla: “To je čisto komercijalna odluka, očekujemo veću zaradu uz naziv ‘Linux’.” Drugim riječima, nije ih briga što je ispravno.

Ne možemo ih natjerati da postupe ispravno, ali mi nismo tip koji odustaje lako jer je put težak. Vi možda nemate takav utjecaj koji imaju IBM ili Red Hat ali možete pomoći. Zajedno možemo stvoriti situacije gdje će tvrtkama isplativije biti koristiti naziv “GNU/Linux”.

Ne bi li bilo bolje sačuvati naziv “GNU/Linux” za distribucije koje su u potpunosti slobodan softver? Naposlijetku, to i jest ideal GNU-a. (#reserve)
Raširena praksa dodavanja ne-slobodnog softvera sustavima GNU/Linux predstavlja velik problem za našu zajednicu. Takva praksa "uči" korisnike da je ne-slobodan softver u redu i da je to dio duha “Linux”. Mnoge korisničke grupe vezane uz “Linux” se trude pomoći korisnicma u služenju ne-slobodnim softverm i čak pozivaju prodavače da dođu. Promiču ciljeve poput “pomoć korisnicima” GNU/Linuxa (uključivo i pomaganje pri korištenju ne-slobodnog softvera i drajvera), ili popularizacije sustava nauštrb slobode

Postavlja se pitanje kako to promjeniti.

S obzirom da većina zajednice korisnika GNU s Linuxom ne shvaća da je to ono što u biti jest, odricanje i osuđivanje takvih verzija s naše strane ne bi prozvelo traženi učinak. Ne bi poučilo korisnike da cijene slobodu više. Ne bi primili željenu poruku. Jedino bi odgovorili da uopće nisu ni smatrali da su ti sustavi GNU

Način da korisnici uoče poveznicu sa slobodom jest upravo suprotan: informirati korisnike da svi ti sustavi jesu verzije GNU-a, da se sve temelje na sustavu koji postoji isključivo zbog slobode korisnika. S takvim shvaćanjem će možda prepoznati da su sve distribucije koje uključuju ne-slobodni softver u biti perverzne, iskvarene verzije GNU-a umjesto da misle da su to uobičajene i ispravne verzije “verzije Linuxa”.

Korisno bi bilo pokrenuti korisničke grupe uz GNU/Linux, koje će zvati sustav GNU/Linux i promicati ideale GNU Projekta kao temelj svojih aktivnosti. Ako koja Linuxova korisnièka grupa ima gore navedene probleme, mi predlažemo pokretanje kampanje unutar same grupe s ciljem promjene smjera te naziva grupe. Korisnici sa površnim pogledom na situaciju imaju pravo na svoje mišljenje ali ne dajte da vas povuku sa sobom!

Zašto ne napravite GNU distribuciju Linuxa (sic) i ne nazovete ju GNU/Linux? (#gnudist)
Sve distribucije “Linuxa” su zapravo verzije sustava GNU sa Linuxom kao jezgrom. Svrha naziva“GNU/Linux” je ukazati na tu činjenicu. Razviti jednu novu distribuciju i samo nju nazvati “GNU/Linux” bi prikrilo našu poantu.

Što se tiče razvoja distribucije GNU/Linux, već smo to i napravili kad smo uložili u rani razvoj distribucije GNU/Linuxa Debian. Učiniti to ponovo se ne čini korisnim, uz to što to znači i jako puno posla i osim ako ne bi imala znatne praktične prednosti nad ostalim distribucijama, ne bi služilo nikakvoj svrsi

Umjesto toga, pomažemo razvijateljima 100% slobodnih distribucija GNU/Linuxa, kao što su gNewSense i Ututo.

Zašto jednostavno ne kažete da je “Linux GNU-ova jezgra” i ne izdate neke već postojeće verzije GNU/Linux-a pod imenom “GNU”? (#linuxgnu)
Možda bi i bila dobra ideja da smo usvojili Linux kao GNU-ovu jezgru još tamo 1992. godine. Da smo onda shvaćali koliko će dugo trebati da GNU Hurd proradi, možda bismo to i učinili.

Da uzmemo postojeću verziju GNU/Linuxa i preimenujemo ju u “GNU” to bi bilo nešto slično kao kada bismo napravili verziju GNU sustava i nazvali je “Linux”. To nije u redu i ne želimo se tako ponašati.

e li Projekt GNU osuđivao i protivio se upotrebi Linuxa u ranim danima? (#condemn)
Nismo prihvatili Linux kao našu jezgru, ali nismo to niti osudili ili se protivili. 1993. godine smo počeli raspravu o sponzorstvu razvoja GNU/Linuxa Debian. Također smo težili suradnji s ljudima koji su mijenjali neke pakete GNU-a za upotrebu s Linuxom. Željeli smo uključiti njihove promjene u standardna izdanja tako da bi ti paketi GNU-a radili bez problema u kombinaciji s Linuxom. Ali izmjene su često bile ad-hoc i neportabilne, trebalo ih je "pročistiti" za instalaciju.

Osobe koje su radile te izmjene nisu pokazale interes za suradnjom. Jedan od njih nam je rekao da ga nije briga za Projekt GNU jer je on “korisnik Linux”. To nam je bio šok, zato jer ljudi koji prebacuju pakete GNU-a na druge sustave generalno žele raditi s nama jer im je u interesu da se njihove promjene instaliraju. Međutim, ovi ljudi, koji su razvijali sustav primarno baziran na GNU-u, su bili prvi koji nisu bili voljni raditi s nama.

To iskustvo nam je prvi puta pokazalo da ljudi nazivaju svoje verzije sustava GNU “Linuxom”, i ta nejasnoća obstruira naš rad. Naša molba da nazovete sustav “GNU/Linux” jest ujedno i naš odgovor na taj problem i druge probleme uzrokovane krivim imenom.

Zašto ste čekali toliko vremena da zatražite od ljudi korištenje naziva GNU/Linux? (#wait)

Zapravo i nismo. Počeli smo privatno razgovarati sa razvijateljima i distributerima o ovome još 1994. i počeli smo javnu kampanju 1996. godine. Nastaviti ćemo koliko god je potrebno.

Bi li se pravilo o nazivu GNU/[naziv] trebalo slijediti u svim programima koji su pod licencom GPL? (#allgpled)
Individualne programe nikad ne nazivamo “GNU/ime”. Kad je program dio paketa GNU, možda ga nazovemo “GNU/ime”.

GNU, operativni sustav, sastavljen je od brojnih programa. Neki od programa u GNU su napisani u sklopu Projekta GNU ili su mu izravno doprinijeli; to su GNU-ovi paketi, i u njihovim nazivima često koristimo koristimo “GNU”.

Na razvijateljima programa je da odluče žele li doprinositi i pretvoriti ga u GNU-ov paket. Ukoliko ste razvili program i htjeli biste da bude GNU-ov paket, molimo vas, pišite nam na <gnu@gnu.org>, kako bismo ga mogli procijeniti i eventualno prihvatiti.

Ne bi bilo pošteno staviti naziv GNU ispred svakog pojedinog programa koji je objavljen pod licencom GPL. Ukoliko ste napisali program i objavili ga pod licencom GPL, to ne znači da je to djelo Projekta GNU ili da ste ga napisali za nas. Na primjer, jezgra, Linux, je objavljena pod licencom GNU GPL, ali Linus ju nije napisao kao dio Projekta GNU—radio je samostalno. Ukoliko nešto nije GNU-ov paket, Projekt GNU si ne može pripisati zasluge za to, i dodavanje nazivu “GNU” ne bi bilo u redu.

S druge strane, zaslužujemo da nam se priznaju zasluge za operativni sustav GNU, no ne i za svaki pojedini program u njegovom sastavu. Sustav postoji kao sastav zbog naše odlučnosti i upornosti koja počinje 1984., mnogo prije nego što je rad na Linuxu započet.

Operativni sustav kroz koji se Linux popularizirao je u osnovi bio sličan operativnom sustavu GNU. Nije bio u potpunosti isti, imao je drugu jezgru, no većinom je bio isti sustav - varijanta GNU-a. Bio je sustav GNU/Linux.

Linux se prvenstveno nastavlja koristiti u derivativima tog sistema—u današnjim verzijama sustava GNU/Linux. Ono što daje "osobnost" tim sustavima su GNU i Linux u njihovoj biti, a ne sam Linux.

S obzirom na to da dobar dio GNU-a potječe iz Unixa, ne bi li GNU trebao odati priznanje Unixu koristeći “Unix” u nazivu? (#unix)
Zapravo, ništa od GNU-a ne potječe iz Unixa. Unix je bio (i još jest) vlasnički softver, pa korištenje njegova izvornog koda u GNU-u bi bilo ilegalno. Ovo nije slučajnost; to je razlog zašto smo i razvili GNU: kako korištenjem Unixa ne biste imali slobodu, a niti korištenjem ijednog od današnjih operativnih sustava, bio je potreban slobodan sustav koji bi ih zamijenio. Iz Unixa nismo mogli kopirati niti programe niti niti njegove dijelove, sve je moralo biti pisano iznova.

Ni linija GNU-ovog koda ne potječe iz Unixa, ali GNU jest unixoidan sustav; stoga većina ideja i specifikacija GNU-a potječe od Unixa. Naziv “GNU” znači “GNU's Not Unix” (GNU nije Unix) i predstavlja humorističan način odavanja počasti Unixu, slijedeći hakersku tradiciju rekurzivnih akronima iz sedamdesetih.

Prvi takav rekurzivni akronim je bio TINT, “TINT Is Not TECO” (TINT nije TECO). Autor TINT-a je napisao novu implementaciju TECO-a (kojih je već bilo mnogo i za razne sustave), no odbio ga je nazvati dosadnim imenom poput “neki drugi TECO” i smislio je zabavno ime. (To hakiranje jest: zaigrana pamet.)

Drugim hakerima se toliko svidjelo to ime da su počeli kopirati pristup u nazivima. Postala je tradicija - kada ste pisali program od nule, a taj program je bio sličan već postojećem (recimo da se taj program zvao “Klever”), mogli ste mu dati naziv koristeći rekurzivni akronim, npr. “MINK” za “MINK Is Not Klever” (Mink nije Klever). Koristeći ovaj pristup, nazvali smo naš unixoid “GNU's Not Unix”.

Ranije, AT&T (tvrtka koja je razvila Unix) nije željela da se naziv “Unix” spominje u nazivu sličnog sustava, čak niti u sustavu koji je bio 99% unixoid. AT&T je zapravo prijetio tužbama! Zbog tog razloga većina modificiranih verzija Unixa (sve vlasničke, poput Unixa) ima naziv koji uopće ne spominje “Unix”.

Trebamo li također govoriti “GNU/BSD”? (#bsd)
Sustave BSD (npr. FreeBSD) ne nazivamo sustavima “GNU/BSD” jer taj naziv ne odgovara povijesti sustava BSD.

Sustav BSD je razvijen osamdesetih godina na kalifornijskom sveučilištu Berkeley kao ne-slobodan softver, a oslobođen je ranih devedesetih. Slobodan operativni sustav koji postoji danas je vrlo vjerojatno inačica ili sustava GNU ili sustava BSD.

Ljudi ponekad pitaju je li BSD također inačica GNU-a, poput GNU/Linuxa. On to nije. Razvijatelje BSD-a je inspirirao primjer Projekta GNU za oslobađanje koda, a pozivi GNU-ovih aktivista su im pomogli da se odluče to i učiniti; no sam kod ima malo dodirnih točaka s GNU-om.

Sustavi BSD danas koriste neke od GNU-ovih paketa, kao što i GNU koristi neke od BSD-ovih programa, no gledano u cjelini, to su dva različita sustava s različitim nastankom. Razvijatelji BSD-a nisu napisali jezgru i dodali ju u sustav GNU, stoga naziv GNU/BSD ne odgovara stanju stvari.

Veza između GNU/Linuxa i GNU-a je mnogo čvršća, i zato je naziv “GNU/Linux” ispravan.

Postoji varijanta GNU-a koja koristi jezgru NetBSD-a. Njeni razvijatelji ju nazivaju “Debian GNU/NetBSD”, no naziv “GNU/jezgraNetBSD-a”bi bio ispravniji, jer NetBSD je cjelovit sustav, a ne samo jezgra. Ovo nije sustav BSD, jer je većina sustava ista kao i sustav GNU/Linux.

Ako instaliram GNU-ove alate pod Windowsima, znači li to da imam sustav GNU/Windows? (#othersys)
Ne u smislu u kojem smatramo “GNU/Linux”. GNU-ovi alati su samo dio GNU-ovog softvera, koji je pak dio sustava GNU, te biste ispod tih alata imali drugi operativni sustav koji nije ni sličan GNU-u. Sve u svemu, ovo je potpuno drugačija situacija od GNU/Linuxa.
Ne može li se Linux upotrebljavati bez GNU-a? (#justlinux)
Linux se koristi sam (uz neke druge manje programe) u bijeloj i sivoj tehnici. Ovi mali softverski sustavi su različita priča od sustava GNU/Linux. Korisnici ih ne mogu instalirati na računala (kada bi i mogli, ostali bi razočarani). Korisno je naglasiti da tu tehniku pokreće sami Linux, kako bi se pokazala razlika između tih malih platformi i GNU/Linuxa.
Postoje li potpuni sustavi Linuxa, bez GNU-a? (#linuxsyswithoutgnu)
Postoje kompletni sustavi koji u sebi imaju samo Linux, a bez GNU-a; Android je najbolji primjer. No pogrešno je zvati ih sustavima “Linux”.

Android se razlikuje od sustava GNU/Linux, jer sadrži vrlo malo od GNU-a, sadrži samo Linux. U globalu, to je drugi sustav. Kada biste zvali cijeli sustav “Linux”, bilo bi potrebno naglasiti da “Android sadrži Linux, ali nije Linux, jer nema standardne Linuxove [sic] biblioteke i pomagala [tj sustav GNU].” Android sadrži Linuxa koliko i GNU/Linux. Ono što nema jest sustav GNU. Android to mijenja Googleovim softverom koji radi na drugačiji način. Stoga, ono što Android čini drugačijim jest nedostatak GNU-a.

Zašto ne zvati sustav “Linux” i ojačati ulogu Linusa Torvaldsa kao predstavnika zajednice? (#helplinus)
Linus Torvalds jest “predstavnik zajednice” (tuđe riječi, ne naše) zbog svojih osobnih ciljeva, ne naših. Njegov cilj je popularizacija sustava, i smatra da vrijednost sustava leži u praktičnim stvarima koje on nudi: snazi, pouzdanosti i dostupnosti. Nikada nije zastupao slobodu suradnje kao etički princip, i stoga javnost naziv “Linux” ne povezuje s tim principom.

Linus otvoreno izražava neslaganje s idealima pokreta za slobodan softver. Na svom poslu je dugo godina razvijao ne-slobodan softver (i to potvrdio publici na “Linux”World show, Svjetskoj izložbi Linuxa), i javno je pozivao surazvijatelje Linuxa (jezgre) da koriste ne-slobodan softver pri radu na njemu. Čak ide toliko daleko da ukorava ljude koji predlažu da bi inženjeri i znanstvenici trebali razmotriti društvene posljedice tehnološkog napretka—odbacujući lekcije koje je društvo naučilo pri razvoju atomske bombe.

Nema ništa loše u pisanju slobodnog programa zbog želje za učenjem ili iz zabave, jezgra koju je Linus napisao iz tih razloga je velik doprinos našoj zajednici. No ovi motivi nisu razlog zašto kompletan slobodan sustav, GNU/Linux, postoji, i oni neće osigurati našu slobodu u budućnosti. Javnost mora ovo shvatiti. Linus ima pravo širiti svoje poglede, no ljudi bi trebali biti svjesni da ovaj operativni sustav potječe iz ideala slobode, a ne iz Linusovih pogleda.

Nije li pogrešno označavati djelo Linusa Torvaldsa kao GNU? (#claimlinux)
To bi bilo pogrešno, stoga to ni ne radimo. Torvaldsovo djelo je Linux, jezgra, i pazimo da ga ne pripisujemo Projektu GNU i ne označavamo kao “GNU”. Kada pričamo o kompletnom sustavu, naziv “GNU/Linux” mu daje priznanje za njegov rad.
Slaže li se Linus Torvalds u označavanju Linuxa samo kao jezgre? (#linusagreed)

Na početku je on ovo i ustvrdio. Najranije obavijesti uz izdanje kažu, “Većina alata korištenih s linuxom su GNU-ov softver i pod licencom su GNU copyleft. Ovi alati nisu u distribuciji - pitajte mene (ili GNU) za više informacija.”.

Bitka je već izgubljena—društvo je donijelo odluku koju ne možemo promijeniti, čemu uopće razmišljati o tome? (#lost)
Ovo nije bitka, ovo je edukativna kampanja. Naziv sustava nije pojedinačna odluka koju donosi “society” u nekom trenutku: svaka osoba, svaka organizacija, svi mogu odlučiti koji naziv će koristiti. Ne možete prisiliti druge da sustav nazivaju “GNU/Linux”, ali vi sami možete odlučiti tako ga zvati, i čineći tako, pomažete u educiranju drugih.
Društvo je donijelo odluku koju ne možemo promijeniti, koju razliku čini ako ja kažem “GNU/Linux”? (#whatgood)
Ovo nije situacija sve ili ništa: točne ili netočne informacije šire razni ljudi. Ako vi samo zovete sustav “GNU/Linux”, pomažete drugima da nauče povijest tog sustava, porijeklo i razloge postojanja. Ne možete ispraviti svaku pogrešku svugdje sami (kao što ni mi ne možemo), no možete pomoći. Ukoliko samo par stotina ljudi vidi da vi koristite naziv “GNU/Linux”, educirat ćete poveći broj ljudi uz malo truda. A neki od njih će proslijediti točnu informaciju drugima.
Ne bi li bilo bolje zvati sustav “Linuxom” i onda u nekoliko minuta objasniti ljudima njegovo porijeklo? (#explain)
Ako nam pomažete na takav način, objašnjavajući drugima, cijenimo vaš trud, no to nije najbolja metoda. Nije efektna poput korištenja naziva “GNU/Linux”, i neefikasno koristi vaše vrijeme.

Nije efektna jer se neće "uhvatiti" niti će propagirati. Neki od ljudi koji poslušaju vaše objašnjenje će slušati pažljivo, i možda će i naučiti točnu priču o porijeklu sustava. No nije vjerojatno da će i sami ponoviti to objašnjenje drugima kada budu pričali o sustavu. Vjerojatno će ga samo nazvati “Linuxom”. Nehtijući, pomoći će pri širenju netočnih informacija.

Nije efikasna jer zahtijeva više vremena. Reći ili napisati “GNU/Linux” traje nekoliko sekundi, ne minuta, te tako možete doprijeti do većeg broja ljudi. Razlikovanje Linuxa i GNU/Linuxa u govoru i u pismu je najjednostavniji način efektnog pomaganja Projektu GNU.

Neki ljudi vam se smiju kada im kažete da bi sustav trebali zvati GNU/Linux. Zašto se sami podvrgavate ismijavanju? (#treatment)
Nazivanje sustava “Linuxom” daje pogrešnu sliku o povijesti i razlogu postojanja tog sustava. Ljudi koji se smiju našem zahtjevu vjerojatno vjeruju u tu pograšnu priču—smatraju da je Linus odradio naš posao, te se smiju kada tražimo da se prizna naš rad. Da znaju istinu, vjerojatno se ne bi smijali.

Zašto riskiramo ismijavanje s nekim od naših zahtjeva? Zato što često kao rezultat dobijemo pomoć Projektu GNU. Riskirat ćemo i dalje to nezasluženo zlostavljanje kako bismo ostvarili naše ciljeve.

Ukoliko vidite ironičnu i nepoštenu situaciju, nemojte samo promatrati. Molimo, poučite ljude istini. Kada ljudi shvate zašto je taj zahtjev opravdan, oni s malo razuma će se prestati ismijavati.

Neki ljudi vas osuđuju kada ih tražite da sustav zovu GNU/Linux. Ne gubite li njihovim otuđivanjem? (#alienate)
Ne mnogo. Ljudi koji ne cijene našu ulogu u razvoju sustava vjerojatno nam neće mnogo ni pomoći. Ukoliko i rade nešto što pomaže u ostvarivanju naših ciljeva (npr. razvijaju slobodan softver), vjerojatno to rade iz svojih razloga, a ne jer smo ih zatražili. Usto, učeći druge da pripisuju naš rad drugima, potkopavaju našu mogućnost pridobivanja pomoći od drugih.

Nema smisla zabrinjavati se otuđivanjem ljudi koji većinom ne surađuju, a odustajanje od ispravka problema kako ne bismo naljutili one koji produbljuju taj problem vodi u predaju. Stoga, nastavit ćemo s pokušajima ispravka ovog pogrešnog naziva.

Bez obzira na vaš doprinos, je li legitimno preimenovati operativni sustav? (#rename)
Ne preimenujemo ništa, sustav zovemo “GNU” od 1983. kada smo ga najavili. Ljudi koji su ga pokušali preimenovati u “Linux” su u krivu i nisu to trebali napraviti.
Nije li pogrešno prisiljavati ljude da sustav zovu “GNU/Linux”? (#force)
Bilo bi pogrešno prisiljavati ih, stoga to ni ne pokušavamo. Mi sustav zovemo “GNU/Linux” i tražimo od vas da učinite isto.
Zašto ne tužite ljude koji cijeli sustav zovu “Linux”? (#whynotsue)
Nemamo osnove za tužbu, i, kako vjerujemo u slobodu govora, to ni ne bismo htjeli napraviti. Tražimo od ljudi da sustav zovu “GNU/Linux” zato jer je to ispravno.
Ne biste li trebali dodati nešto u GNU GPL čime bi ljudi bili primorani zvati sustav “GNU”? (#require)
Svrha licence GNU GPL jest zaštita korisničkih sloboda od onih koji bi htjeli napraviti vlasničke verzije slobodnog softvera. Iako jest istina da većina onih koji sustav zovu “Linux” često čine i stvari koje ograničavaju korisničke slobode (poput dodavanja ne-slobodnog softvera u sustav GNU/Linux, ili poput razvijanja ne-slobodnog softvera u tu svrhu), sam čin zvanja sustava “Linuxom” ne ograničava korisničke slobode. Bilo bi neispravno ograničavati GPL-om naziv koji ljudi smiju koristiti za svoj sustav.
S obzirom na to da ste se protivili prvotnoj licenci BSD koja je tražila da se odaje priznanje Sveučilištu u Kaliforniji, nije li licemjerno zahtijevati priznanje za Projekt GNU? (#BSDlicense)
Bilo bi licemjerno da je naziv GNU/Linux dio licence, stoga to ni ne činimo. Mi samo tražimo da nam odate priznanje koje zaslužujemo.

Primijetite da postoje barem dvije različite licence BSD. Zbog jasnoće, molimo da ne koristite termin “licenca BSD” a da ne naznačite o kojoj se radi.

S obzirom na to da niste uspjeli dodati nešto u GNU GPL čime bi ljudi bili primorani zvati sustav “GNU”, zaslužili ste što ste dobili; zašto se sada žalite?(#deserve)
Ovo pitanje pretpostavlja kontroverznu općenitu etičku premisu: ukoliko vas netko ne natjera da ga tretirate pošteno, imate pravo iskorištavati ga po vlastitoj želji i volji. Drugim riječima, pretpostavlja da snaga caruje.

Nadamo se da dijelite naše neslaganje s ovom premisom.

Ne bi li bilo bolje da ne proturječite onome što većina ljudi vjeruje? (#contradict)
Ne smatramo da trebamo slijediti većinu koja je zavarana. Nadamo se da ćete i vi shvatiti kako je istina važna.

Nikad ne bismo bili u stanju razviti slobodan operativni sustav da nismo prvo odbacili većinsko vjerovanje kako je vlasnički softver legitiman i prihvatljiv.

Kako većina ljudi koristi naziv “Linux”, ne čini li ga to ispravnim?(#somanyright)
Ne smatramo da popularnost grešku čini istinom.
Većina ljudi mari za ono što je prikladno ili tko pobjeđuje, a ne mare za rasprave o pravom ili krivom. Ne biste li imali više podrške da probate na drugačiji način?(#winning)
Mariti samo za ono što je prikladno ili tko pobjeđuje jest nemoralan pristup životu. Ne-slobodan softver je primjer tog nemoralnog pristupa i buja na njemu. Dugoročno gledano, pokloniti se tom pristupu bilo bi pristati na poraz. Nastavit ćemo pričati o pravom i krivom.

Nadamo se da ste i vi jedni od onih kojima su dobro i zlo važni.

[Logo FSF-a]“Naša misija je očuvanje, zaštita i promicanje slobode korištenja, proučavanja, kopiranja, mijenjanja i redistribuiranja računalnog softvera, te obrana prava korisnika slobodnog softvera.”

Zaklada za slobodan softver (Free Software Foundation) je glavni organizacijski pokrovitelj operativnog sustava GNU. Podržite GNU i FSF kupnjom priručnika i opreme, pridruživanjem FSF-u kao vanredan član ili donacijom, direktno FSF-u ili preko Flattr.

natrag na vrh