Operacijski sustav GNU

Ovo je prijevod izvorne stranice na engleskom.

Što je slobodan softver?

Definicija slobodnog softvera

Definicija slobodnog softvera predstavlja kriterij za kvalificiranje pojedinog programa kao slobodnog softvera. S vremena na vrijeme revidiramo ovu definiciju kako bismo pojasnili ili riješili nejasna pitanja. Pogledajte dio o povijesti ispod za listu izmjena koje utječu na definiciju slobodnog softvera.

“Slobodan softver” podrazumijeva softver koji poštuje slobodu korisnika i zajednicu. Ugrubo govoreći, korisnici imaju slobodu pokretati, kopirati, distribuirati, proučavati, mijenjati i poboljšavati softver. S tim slobodama, korisnici (individualno i kolektivno) imaju kontrolu nad programom i nad onim što on čini za njih.

Kada korisnici nemaju kontrolu nad programom, program ima kontrolu nad korisnicima. Razvijatelj programa kontrolira program i njime kontrolira korisnike, stoga je takav neslobodni ili vlasnički (“proprietary”) program instrument nepravedne moći.

Prema tome, “slobodan softver” je stvar slobode, ne cijene. Kako biste razumjeli taj koncept, trebate misliti na “slobodan” (free) kao u “sloboda govora”, a ne u smislu cijene, kao “besplatno pivo”¹.

Program je slobodan softver ako korisnici programa imaju četiri osnovne slobode:

• Sloboda pokretanja programa, u bilo koje svrhe (sloboda 0).
• Sloboda proučavanja rada programa, i sloboda prilagodbe istog tako da vrši računalne aktivnosti kakve vi želite (sloboda 1). Pristup izvornom kodu je preduvjet za to.
• Sloboda ponovne distribucije kopija kako biste pomogli svom bližnjemu (sloboda 2).
• Sloboda distribucije kopija izmijenjenih verzija drugima (sloboda 3), čime cijela zajednica ima koristi od vaših izmjena. Pristup izvornom kodu je preduvjet za to.

Program je slobodan softver ako korisnici istog imaju sve te slobode. Prema tome, možete slobodno ponovno distribuirati kopije, s preinakama ili bez njih, bez naplate ili s naplatom troškova distribucije, svakome i svugdje. Biti slobodnim činiti sve to, između ostalog, znači da ne morate tražiti dopuštenje niti platiti za njega.

Trebali biste, također, imati slobodu činiti preinake i rabiti ih privatno u vašem poslu ili igri, bez ikakve obveze spominjanja njihova postojanja. Ako objavite vaše preinake, niste obvezni na to nikoga posebno upozoravati, ni na koji posebni način.

Sloboda uporabe programa označava slobodu osobe ili organizacije da ga rabi na bilo kojoj vrsti računalnih sustava, za bilo koju vrstu sveukupnog posla i svrhe, bez ikakve obveze naknadnog priopćavanja razvijatelju programa ili bilo kojem posebnom tijelu. U toj slobodi, važna je korisnička namjena, a ne namjena razvijatelja; vi ste kao korisnik slobodni pokretati program u svoje namjene, a ako ga distribuirate nekom drugom, on je tada slobodan pokrenuti program u svoje namjene i vi nemate pravo nametnuti toj osobi svoje vlastite namjene.

Sloboda distribuiranja kopija mora uključivati binarne ili izvršne oblike programa, kao i izvorni kod izmijenjene i netaknute inačice. (Distribuiranje programa u izvršnom obliku je nužno za slobodne operacijske sustave koji se mogu pogodno instalirati.) Sasvim je u redu ako ne postoji način izrade binarnog ili izvršnog oblika određenog programa (pošto neki jezici ne podržavaju tu značajku), ali ljudi moraju imati slobodu distribuiranja takvih oblika kako bi pronašli ili razvili način njihove izrade.

Da bi slobode 1 i 3 (sloboda izrade izmjena i sloboda objave izmijenjenih inačica) bile smislene, morate imati pristup izvornom kodu programa. Prema tome, dostupnost izvornog koda je nužan uvjet za slobodan softver. Namjerno višeznačan i nerazumljiv (obfuscated) “izvorni kod” nije pravi izvorni kod i ne prolazi kao izvorni kod.

Sloboda 1 uključuje slobodu korištenja vaše izmijenjene inačice umjesto originala. Ako je program isporučen u proizvodu dizajniranom da izvodi tuđe izmijenjene inačice ali odbija izvoditi vaše — praksa znana kao “tivoizacija” ili “svođenje na zaključavanje (lockdown)”, ili (u izopačenoj terminologiji njenih praktikanata) kao “sigurnosno podizanje sustava (secure boot)” — sloboda 1 postaje teoretska fantastika radije nego praktična sloboda. To nije dovoljno. Drugim riječima, te binarne datoteke nisu slobodan softver iako je izvorni kod iz kojeg su prevedene slobodan.

Jedan važan način preinake programa je uključivanje dostupnih slobodnih potprograma i modula. Ako licenca programa kaže da ne možete uključiti pogodno licencirani postojeći modul — na primjer, ako zahtijeva od vas da budete posjednik autorskih prava bilo kojeg koda kojeg dodate — tada je licenca previše restriktivna da bi se kvalificirala kao slobodna.

Sloboda 3 uključuje slobodu objavljivanja vaše izmijenjene inačice kao slobodnog softvera. Slobodna licenca može dopustiti i druge načine objavljivanja; drugim riječima, ne mora biti copyleft (teško prevodiva igra riječi, od “copyright”, eng. autorsko pravo, op.prev.) licenca. Međutim, licenca koja zahtijeva da izmijenjene inačice budu neslobodne se ne kvalificira kao slobodna licenca.

Da bi te slobode bile stvarne, one moraju biti trajne i neopozive sve dok ne činite neko zlo; ako razvijatelj softvera ima moć opozivanja licence ili retroaktivnog ograničavanja pravila (a da uzrok tomu nije vaše zlonamjerno djelovanje), softver nije slobodan.

Ipak, prihvatljiva su određena pravila o načinu distribuiranja slobodnog softvera sve dok nisu u sukobu s osnovnim slobodama. Na primjer, copyleft (vrlo pojednostavnjeno) je pravilo po kojemu pri distribuiranju programa vi ne možete ograničavati osnovne slobode drugih ljudi. Ovo pravilo nije u sukobu s osnovnim slobodama; zapravo, ono ih štiti.

“Slobodan softver” ne znači “netržišni”. Slobodan program mora biti dostupan za tržišnu uporabu, tržišno razvijanje i tržišnu distribuciju. Tržišno razvijanje slobodnog softvera više nije neobično; takav slobodan tržišni softver je vrlo važan. Može biti da ste platili kopije slobodnog softvera, ili ste možda nabavili kopije besplatno. Ma kako vi dobili te vaše kopije, uvijek imate slobodu ponovnog kopiranja i mijenjanja istih, pa čak i prodavanja kopija.

Tvori li izmjena poboljšanje jest subjektivna stvar. Ako je vaše pravo da mijenjate program ograničeno u suštini na izmjene koje netko drugi smatra poboljšanjem, taj program nije slobodan.

Međutim, prihvatljiva su pravila o načinu pakiranja izmijenjenih inačica, ako ona djelotvorno ne sprječavaju vašu slobodu ustupanja izmijenjenih inačica, ili vašu slobodu da privatno napravite i koristite izmijenjene inačice. Dakle, prihvatljivo je da licenca traži promjenu imena inačice, odstranjivanje loga ili naznačavanje vaših preinaka. Sve dok ti zahtjevi nisu toliko tegobni da vas efektivno sputavaju u objavi vaših izmjena, oni su prihvatljivi; vi već radite druge izmjene u programu, pa nećete imati problema u izradi još nekoliko.

Pravila koja kažu “ako napravite vašu inačicu dostupnu na ovaj način, morate je isto napraviti dostupnom na onaj način” mogu isto biti prihvatljiva, pod istim uvjetom. Primjer takvog prihvatljivog pravila je ono koje govori da ako ste distribuirali izmijenjenu inačicu i prijašnji razvijatelj pita za kopiju iste, morate poslati kopiju. (Primijetite da vam takvo pravilo još uvijek ostavlja izbor da li uopće distribuirati vašu inačicu.) Pravila koja zahtijevaju objavu izvornog koda korisnicima za inačice koje ste stavili u javnu upotrebu su isto prihvatljiva.

Poseban problem nastaje kada licenca zahtijeva izmjenu imena kojim će se program pozvati iz drugih programa. To vas efektivno sputava od objavljivanja vaše izmijenjene inačice tako da može zamijeniti original kada se pozove iz tih drugih programa. Ovakva vrsta zahtjeva je prihvatljiva samo ako postoji pogodno postrojenje za upravljanje pseudonimima koje vam dopušta da odredite ime originalnoga programa kao pseudonim za izmijenjenu inačicu.

U projektu GNU, upotrebljavamo copyleft kako bismo pravno zaštitili svačije slobode. Ali slobodan softver koji nije pod copyleftom isto postoji. Vjerujemo da postoje važni razlozi zašto je bolje koristiti copyleft, ali ako je vaš program slobodan softver koji nije pod copyleftom, još je uvijek u osnovi etičan. (Pogledajte kategorije slobodnog softvera za opis kako se “slobodan softver,” “softver pod copyleftom” i druge kategorije softvera odnose jedna prema drugoj.)

Ponekad vladini propisi o kontroli izvoza i odobrenja za trgovinu mogu ograničiti vašu slobodu da distribuirate kopije programa internacionalno. Razvijatelji softvera nemaju moć uklanjanja ili nadglasavanja tih restrikcija, ali ono što oni mogu i moraju napraviti je odbijanje da ih nametnu kao uvjete uporabe programa. Na taj način, restrikcije neće utjecati na aktivnosti i ljude izvan nadležnosti tih vlada. Dakle, licence slobodnog softvera ne smiju zahtijevati poslušnost bilo kojem propisu o izvozu kao uvjetu za bilo koje od suštinskih sloboda.

Većina licenci slobodnog softvera je bazirana na autorskim pravima, i postoje granice u vrstama zahtjeva koji mogu biti nametnuti kroz autorsko pravo. Ako licenca bazirana na autorskom pravu poštuje slobodu na način opisan ranije, vjerojatno se neće pojaviti problemi koje nismo predvidjeli (iako postoji mogućnost). Međutim, neke licence slobodnog softvera su bazirane na ugovorima koji mogu nametnuti mnogo veći opseg mogućih restrikcija. To znači da postoje mnogi načini na koje takva licenca može biti neprihvatljivo ograničavajuća i neslobodna.

Nismo u mogućnosti da popišemo sve načine na koje se to može dogoditi. Ako licenca bazirana na ugovoru ograničava korisnika na neuobičajeni način, ograničavanje koje licenca bazirana na autorskom pravu ne može napraviti, i koje nije spomenuto ovdje kao legitimno, morati ćemo razmisliti o tome, i vjerojatno ćemo zaključiti da je neslobodna.

Kada se govori o slobodnom softveru, najbolje je izbjegavati termine kao “dati” ili “besplatno” zato jer ti termini impliciraju da je problem u cijeni, ne u slobodi. Neki uobičajeni termini kao što su “piratstvo” utjelovljuju mišljenja za koja se nadamo da ih nećete odobriti. Pogledajte zbunjujuće riječi i fraze koje je najbolje izbjegavati za raspravu o tim terminima. Također imamo popis pravih prijevoda “slobodnog softvera” na razne jezike.

Napokon, primijetite da kriteriji, kakvi su iskazani u ovoj definiciji slobodnog softvera, zahtijevaju pomno promišljanje kako bi se interpretirali. Da se dođe do odluke o tome da li se određena softverska licenca kvalificira kao licenca slobodnog softvera, prosuđujemo na temelju tih kriterija da bi odredili da li odgovara njihovom duhu kao i preciznim riječima. Ako licenca uključuje nesavjesne restrikcije, mi je odbijamo, čak iako nismo predvidjeli problem u ovim kriterijima. Ponekad zahtjevi licence podižu pitanje koje zahtijeva opsežno razmatranje, uključujući i raspravu sa odvjetnikom, prije nego što možemo odlučiti da li je zahtjev prihvatljiv. Kada napravimo zaključak oko novog predmeta, često ažuriramo ove kriterije da bi olakšali razumijevanje o razlozima zašto se određene licence kvalificiraju ili ne kvalificiraju.

Ako ste zainteresirani o tome da li se određena licenca kvalificira kao licenca slobodnog softvera, pogledajte naš popis licenci. Ako je licenca kojom se bavite nije uključena u popis, možete nas pitati o toj licenci slanjem elektroničke pošte na <licensing@gnu.org>.

Ako razmišljate o pisanju nove licence, molimo vas prvo kontaktirajte Zakladu za slobodan softver na navedenu adresu. Proliferacija različitih licenci slobodnog softvera znači povećani napor za korisnike da shvate te licence; možda vam možemo pomoći naći postojeću licencu slobodnog softvera koja odgovara vašim potrebama.

Ukoliko zaista trebate novu licencu, uz našu pomoći se možete osigurati da je nova licenca zaista licenca slobodnog softvera i tako izbjeći razne praktične probleme.

Nakon softvera

Softverski priručnici moraju biti slobodni, iz istih razloga zbog kojih softver mora biti slobodan, i zato jer su priručnici ustvari dio softvera.

Isti argumenti također imaju smisla za druge vrste djela za praktičnu uporabu — to jest, djela koja utjelovljuju korisno znanje, kao što su djela za obrazovanje i referentna djela. Wikipedija je najbolje znani primjer.

Svaka vrsta djela može biti slobodna, i definicija slobodnog softvera je proširena na definiciju slobodnih kulturoloških djela primjenjivu na bilo koju vrstu djela.

Otvoreni izvorni kod?

Druga grupa je počela koristiti termin “otvoreni izvorni kod” kako bi označila nešto blisko (ali ne identično)“slobodnom softveru”. Više volimo termin “slobodan softver” jer, kada znate da se odnosi na slobodu a ne na cijenu, i sam termin podsjeća na slobodu. Riječ “otvoreni” nikada se ne odnosi na slobodu.

Povijest

S vremena na vrijeme revidiramo ovu definiciju slobodnog softvera. Ovdje je popis važnijih izmjena zajedno sa poveznicama, kako bi se vidjelo što je točno mijenjano.

• Inačica 1.111: Pojasni 1.77 govoreći da su samo retroaktivne restrikcije neprihvatljive. Vlasnici autorskih prava mogu uvijek dodijeliti dodatna dopuštenja za uporabu djela objavljivanjem djela paralelno na drugi način.
• Inačica 1.105: Pojasni, u kratkoj izjavi slobode 1, svrhu (već izjavljenu u inačici 1.80) da sloboda uistinu uključuje uporabu vaše izmijenjene inačice u vašim računalnim aktivnostima.
• Inačica 1.92: Pojasni da se namjerno višeznačan i nerazumljiv kod ne kvalificira kao izvorni kod.
• Inačica 1.90: Pojasni da sloboda 3 znači pravo distribuiranja kopija vaše vlastite izmijenjene ili poboljšane inačice, ne pravo sudjelovanja u tuđem razvojnom projektu.
• Inačica 1.89: Sloboda 3 uključuje pravo objave izmijenjenih inačica kao slobodnog softvera.
• Inačica 1.80: Sloboda 1 mora biti praktična, ne samo teoretska, to jest, bez tivoizacije.
• Inačica 1.77: Pojasni da su sve retroaktivne izmjene u licenci neprihvatljive, čak iako nisu opisane kao potpune zamjene.
• Inačica 1.74: Četiri pojašnjenja točaka koje nisu bile dovoljno eksplicitne, ili su navedene na nekim mjestima, ali nisu odražene svugdje:
  • "Poboljšanja" ne znači da licenca može nezavisno ograničiti vrste izmijenjenih inačica koje možete objaviti. Sloboda 3 uključuje distribuiranje izmijenjenih inačica, ne samo izmjena.
  • Pravo uključivanja postojećih modula se odnosi na one koji su pogodno licencirani.
  • Eksplicitno navedi zaključak o smislu kontrole izvoza.
  • Nametanje izmjene licence tvori opoziv stare licence.
• Inačica 1.57: Dodaj odjeljak "Nakon softvera".
• Inačica 1.46: Pojasni čija svrha je značajna u slobodi da se pokreće program u bilo koje svrhe.
• Inačica 1.41: Pojasni formulaciju o licencama baziranima na ugovoru.
• Inačica 1.40: Objasni da slobodna licenca mora dopustiti vama da koristite drugi dostupni slobodan softver da biste napravili vaše preinake.
• Inačica 1.39: Primijeti da je prihvatljivo za licencu da zahtijeva od vas da pružite izvorni kod za inačice softvera kojeg stavljate u javnu upotrebu.
• Inačica 1.31: Primijeti da je prihvatljivo za licencu da zahtijeva od vas da se identificirate kao autor preinaka. Druga manja pojašnjenja kroz tekst.
• Inačica 1.23: Adresiraj potencijalne probleme vezane uz licence bazirane na ugovoru.
• Inačica 1.16: Objasni zašto je distribucija binarnih datoteka važna.
• Inačica 1.11: Primijeti da slobodna licenca može zahtijevati od vas da autoru pošaljete kopiju inačice koju distribuirate.

Postoje praznine u brojevima inačica pokazanima iznad jer postoje druge izmjene na stranici koje ne utječu na definiciju kao takvu (te izmjene su na drugim dijelovima stranice). Možete pregledati potpuni popis izmjena na stranici kroz cvsweb sučelje.